sharon bruke

Muslimani su žrtva parole o svjetskoj borbi protiv terorizma

Mi smo veoma zabrinuti. Pratimo raznorazna kršenja ljudskih prava koja se "pravdaju" ratom protiv terorizma. Nažalost, tu je ponovo najviše na udaru islamska populacija. Vidimo da Rusi time pokušavaju opravdati ugnjetavanje Cecena, Kinezi - ugnjetavanje Ujgura… i tako po citavom svijetu - svi su odjednom sudionici "rata protiv terorizma." Mi to vrlo pažljivo pratimo i bilježimo.

Razgovarao: Mirsad Pašic

Saff: Osim Vašega pisma, koje je objavio i Saff, imate li išta dodati povodom otmice šesterice ljudi iz zatvora u Bosni i Hercegovini i njihovog isporucenja SAD-u?

Bruke: Kad je u pitanju konkretan slucaj, to pismo prilicno dobro obuhvata dosta detalja radi kojih smo mi zabrinuti. Generalno, mi smo uvijek protiv bilo kakvog izrucivanja ljudi u situaciji kada ce njihova ljudska prava biti narušena, bilo da je u pitanju nefer sudenje ili smrtna kazna, a u ovom slucaju je oboje moguce. Takoder smo protiv i slucajevima kad je u pitanju mucenje i slicno. To je naš univerzalni princip, pa se odnosi i na ovaj slucaj. Pismo smo uputili 18. januara. Ocekujemo da ce te osobe biti izvedene pred vojni sud, što znaci nefer sudenje i da postoji velika šansa za smrtnu kaznu, a mi smo principijelno protiv smrtne kazne… Svi oni koji su odgovorni za napade 11. septembra trebaju biti dovedeni pred pravdu, ali pravda treba biti u skladu sa medunarodnim standardima ljudskih prava. U konkretnom slucaju, u vezi s ovim ljudima nije poštovana zakonska procedura, a nije postojala ni odluka suda o isporuci. Zato smo mi protiv toga.

Americka javnost je bila ubijedena da se medunarodni zakoni ne odnose na njihovu vladu

Saff: U cemu je snaga Vaše organizacije? Kakve su realne mogucnosti? Šta možete postici izvještajima?

Bruke: Veoma cesto su predmet našeg zanimanja slucajevi koji se odvijaju u tajnosti i naše je da to iznesemo u javnost. Potom to biva predmet rasprave, što ponekad dovede vlade u situaciju da nešto moraju uraditi. Dakle, kad informacija bude obznanjena, neki drugi akteri mogu izvršiti pritisak da se situacija promijeni. Cesto je to Vlada SAD-a, na koju mi možemo izvršiti pritisak jer imamo više od 300 hiljada clanova širom ove zemlje. Takoder, imamo i clanstvo širom svijeta koje možemo pozvati da, preko svojih politickih predstavnika, izvrše pritisak koji može rezultirati odredenom promjenom politickog kursa. Pored toga, mi smatramo da u svakoj vlasti postoje ljudi koji, sa ispravnim razlozima, žele uciniti dobre stvari i mi ponekad apeliramo na njihovu savjest, što, takoder, ponekad može dovesti do toga da odredene odluke mogu biti revizirane i provedene na ispravan nacin. To je došlo do izražaja prilikom debate koja je, u okviru Vlade SAD-a, vodena o zatvorenicima koji se nalaze na Kubi izmedu onih koji smatraju da se Ženevska konvencija ne odnosi na te ljude i onih koji zastupaju mišljenje da se odnosi. Pobijedila je grupa koja smatra da se odnosi, dijelom i zbog pritiska javnosti, cemu smo i mi doprinijeli obracajuci se javnosti posredstvom medija informiranja, kakav je i vaš casopis, ili preko svojih clanova. Dakle, to je uglavnom ta naša snaga i mogucnost sa kojom mi možemo djelovati.

Saff: Culi smo da je general Powel zastupao mišljenje da Ženevska konvencija obuhvata te ljude…

Bruke: Tako je... Mi smo privukli medijsku pažnju i animirali ljude. Americka javnost uglavnom vjeruje da su ti ljudi to zaslužili i da su oni djelovali van zakona te da Vladu SAD-a ništa ne košta da odbacuje medunarodne zakone kad god to poželi, tako da bi sigurno prevagnule one snage u Vladi SAD-a koje zastupaju tu liniju, ali mi smo napravili dosta buke oko toga i nismo im dozvolili da prevagnu. Dakle, naš rad nas ne cini uvijek popularnim, ali mi se uvijek trudimo da uradimo ono što mislimo da je ispravno.

Ponovo je najviše na udaru islamska populacija

Saff: Popularnim; kako gdje… Ovaj bi razgovor mogao pojasniti i naš osjecaj o neravnopravnosti kad su u pitanju muslimani. Slušamo o tome kako muslimani ugrožavaju prava žena, prava trgovaca drogom, prava homoseksualaca, ljubitelja životinja, a kad su u pitanju naša prava - odjednom se o njima ništa ne cuje. Ljudi u Bosni su mislili da "medunarodna zajednica" nece dozvoliti pokolj i istrebljenje, tj. da je "konjica odmah iza brda da nas spasi". Medutim, do toga nije došlo i to je za nas bilo veliko razocarenje.

Bruke: Naša organizacija i ja licno cesto govorimo o tome. Ja sam jutros, govoreci o Saudijskoj Arabiji, naznacila da ne trebamo biti opsjednuti ''abajom'' vec mnogo dubljim važnijim stvarima, kao što je ekonomska egzistencija žena. Generalno gledano, slažem se sa Vama da Amerikanci, a i ja sam Amerikanka, imaju neki "slijepi ugao", da mi imamo problema sa kulturnom percepcijom i da naša spoljna politika nije izbalansirana, ali Amnesty International nije americka organizacija i naš je stav ravnopravan prema svima.

Saff: Kako gledate na to da sada, svuda po svijetu, vlasti sve stavljaju pod plašt "borbe protiv terorizma" kako bi opravdali svoje drakonsko ponašanje i užasna kršenja ljudskih prava?

Bruke: Mi smo veoma zabrinuti. Pratimo raznorazna kršenja ljudskih prava koja se "pravdaju" ratom protiv terorizma. Nažalost, tu je ponovo najviše na udaru islamska populacija. Vidimo da Rusi time pokušavaju opravdati ugnjetavanje Cecena, Kinezi - ugnjetavanje Ujgura… i tako po citavom svijetu - svi su odjednom sudionici "rata protiv terorizma." Mi to vrlo pažljivo pratimo i bilježimo.

U americkom je interesu da podrže našu borbu za ljudska prava

Saff: Cak i Miloševic na Sudu u Haagu kaže da je on samo pokušao uciniti ono što sad radi Amerika. U principu, u tome je najveci problem. Postojala je percepcija da su SAD lider slobodnog svijeta i da uvijek štite ljudska prava. Odjednom cujemo drukciju retoriku najviših predstavnika americke vlasti. Svojevremeno smo se smijali cinjenici da su SAD izglasane van Komisije za ljudska prava u UN-u. To sad više ne izgleda smiješno…

Bruke: Kad pogledate koje su zemlje izglasane u tu komisiju, to je bruka. To su zemlje sa vrlo lošom historijom ljudskih prava. SAD imaju veoma, veoma dobre zakonske odredbe za zaštitu ljudskih prava i imaju veoma jak zakonski sistem, tako da je samo pitanje hoce li ih ispoštovati. To je ono što mi pažljivo promatramo, da vidimo hoce li SAD održati obecanje i vlastite zakone… Fundamentalno je to da - ako radiš u nekoj organizaciji kao što je naša - moraš biti optimist, jer je, u protivnom, slika previše užasna. Jedan od takvih koraka jest da je makar za dio zarobljenika priznato da ih obuhvata Ženevska konvencija.

Saff: Ipak, imate li strategiju? Šta cete uciniti ako ne uspije kampanja mobiliziranja javnosti?

Bruke: Sigurna sam da naša organizacija ima strategiju o tome kako dalje voditi kampanju i uzdignuti je na sljedeci nivo. Na proljece se, naprimjer, sastaje ta Komisija za ljudska prava pri UN-u, i SAD - vjerovatno kao i svaka druga zemlja - ne bi željele biti izdvojene da ne poštuju ljudska prava. Mi bismo, tom prilikom, ako se sadašnja situacija nastavi, mogli pokrenuti kampanju koja bi zahtijevala osudu. Ipak, citav sistem zaštite ljudskih prava je dobrovoljan i ne postoji nikakav mehanizam koji bi nekoga mogao natjerati da ucini nešto što, na kraju krajeva, ne želi. To je, istovremeno, i slabost i snaga. Vlada SAD-a ima veliki interes da podrži medunarodne zakone. Ne može se imati ekonomski i politicki sistem kakav imaju SAD bez izvjesne sigurnosti i stabilnosti u medunarodnim odnosima i sistemu, tako da Vlada mora podržati taj sistem. Dakle, to je jedna od mogucnosti kako se može izvršiti pritisak na vlast u SAD-u.

Saff: Razlog mog pitanja je i Izrael, koji konstantno narušava rezolucije UN-a i to mu prolazi bez posljedica, a ne mijenja se situacija ljudi koji su objekti svih tih povreda.

Bruke: Ipak, oni su izdvojeni zbog Konvencije o mucenju, Ženevske konvencije itd. Amnesty International smatra da je to ekstremno problematicna situacija i mi posvecujemo vrlo mnogo vremena tom problemu. Situacija tu nije mnogo drukcija nego, naprimjer, u Iraku, gdje je režim Saddama Husseina takoder vrlo represivan prema tamošnjoj kurdskoj populaciji. To su zemlje sa velikim povredama ljudskih prava, cije vlasti za to nije briga i koje potpuno ignoriraju medunarodne zakone. To nam znacajno umanjuje mugucnost manevriranja. Jer, kako izvršiti pritisak na vlast koja ne vidi interes u podržavanju medunarodnih zakona? To je veoma teška situacija. Dakle, obje te vlasti ne cine ništa da promijene svoju politiku i uopce ih ne zanima šta medunarodna zajednica misli o tome.

Saff: ...S tim da u jednom od tih slucajeva medunarodna zajednica nešto cini apropo toga, a u drugom slucaju ništa ili gotovo ništa!?

Bruke: Istina je da moramo nastaviti sa pritiskom, jer to oni moraju uzeti u obzir prije ili kasnije. Cak i Izrael želi biti u boljoj medunarodnoj poziciji, ako ni zbog cega, makar zbog SAD-a, tako da postoje limiti kad ce se nešto morati promijeniti. Zato moramo nastaviti sa pritiscima na Irak i Izrael, jer ce doci vrijeme kad ce željeti da budu u boljoj poziciji u društvu naroda. Ne možemo odustati od takvih slucajeva zato što su teški i dozvoliti im da sve to rade u tišini i bez ikakve opozicije.

"Ili ste sa nama ili sa teroristima!"?

Saff: Rekli ste SAD imaju interes podržati medunarodne zakone. Gdje to vidite u poruci americkog predsjednika: "Ili ste sa nama ili sa teroristima!"?

Bruke: Smatram da je taj cvrsti stav koji je iznio predsjednik Bush, ipak fleksibilan. Naprimjer, cujemo da gotovo cetvrtina Vlade SAD-a i medija kritizira Saudijsku Arabiju zbog odnosa prema ljudskim pravima, kao i zbog nekadašnje pomoci koju je ta zemlja pružala nekim od tih organizacija, a, opet, ne vidi se da SAD išta poduzimaju povodom toga. Saveznik je saveznik! Takoder je zanimljivo koje organizacije nisu imenovane kao teroristicke na listi koja je inicijalno bila objavljena.

Saff: Naprimjer?

Bruke: "Hamas", "Islamik-džihad". To je vrlo zanimljivo jer su to, inace, organizacije koje su vlasti SAD-a tako karakterizirale u drugim situacijama. Takoder, pogledajte ko je još identificiran kao neprijatelj mira - Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Izvan toga ostaje vrlo mnogo država koje, neophodno, nisu ni saveznici, a ni prijatelji SAD-a.

Saff: Ja to tako ne vidim. Mislim da je predsjednik Bush izdvojio te tri zemlje smatrajuci ih, na neki nacin, predvodnicima, onima koji štrše, dok su ostale samo pratioci i ne mislim da su one izuzete. To je opet nešto što Vaša organizacija ne može promijeniti…

Bruke: Meni je ponekad teško jer radim za internacionalnu organizaciju, ali sam takoder Amerikanka. To ne znaci da automatski odobravam sve što moja vlada radi, ali i dalje volim svoju zemlju. Nalazim da sam cesto u situaciji da branim SAD, a to je dijelom radi mog licnog patriotizma, radi brige za to što se dogodilo 11. septembra. Ponekad je teško prestati biti Amerikanac i biti clan internacionalne organizacije, jer ne želim biti osoba koja brani SAD, ali ne želim biti ni ona koja ih napada. Uostalom, smatram da se najviše toga za šta se mi žalažemo potpuno poklapa sa pozicijom dobrog Amerikanca koji poziva svoju vladu da poštuje ulogu zakona. To je ono što bi ova zemlja trebala biti i što mnogo cešce jest nego što nije. Smatram da je najcešce ono za što se mi zalažemo bolji dio onoga što bi ova zemlja mogla biti. Realno gledano, nacin na koji SAD tretiraju druge u svijetu i kakav uticaj imaju, nije uvijek u skladu sa tim, ali mi radimo i nastojimo uticati na onu bolju polovinu u zemlji da se stvari poprave. Iako postoje stvari u kojima SAD ne postupaju potpuno ispravno, smatram da ljudi širom svijeta prepoznaju da one ipak stoje vrlo visoko na listi onih koji imaju mehanizme za poštivanje ljudskih prava koji su potvrdeni zakonima, tako da je moguce držati do tih standarda.

Med

Saff: Kako biste reagirali kad bi Vam, povodom vaših izvještaja, neke od vlada zemalja širom svjeta porucile da se prvo pozabavite svojom vladom, koja krši ljudska prava, i svojim vojnim sudovima?

Bruke: Na to im kažemo da mi to vec cinimo. Imamo predstavništva širom svijeta i svakoga tretiramo podjednako, nikog ne ostavljamo na miru. Zato ponekad tripmo kritike u SAD-u, jer smo vrlo bucni sa izvještajima o povredi ljudskih prava u trenutnom ratu ili o smrtnoj kazni u Americi. Dakle, naš odgovor je da svaku od mnogobrojnih povreda ljudskih prava propratimo i trudimo se da ih sve podjednako tretiramo, bez obzira na to gdje se dogadaju.

Saff: Ko financira vašu organizacija?

Bruke: Clanovi, svojim donacijama, koje nisu velike. Mi ponekad imamo neke donatore koji nam daruju znacajnije iznose, ali to nikad nisu vlasti ili neke druge politicke organizacije, tako da smo mi politicki potpuno nezavisni u radu.