izbori u americi

Vijest da se još uvijek ne zna ko ce biti iduci SAD predsjednik i nije neka novost. O tom vec bruji citav svijet. O kandidatima smo pisali u ranijem broju Saffa pa cemo se, ovog puta, osvrnut na neke druge aspekte izbora

Šta se desilo, gdje je zapelo ? Na Floridi! Znam neko ce reci kako su muslimani eto opet pristrasni i ne izvještavaju objektivno, no istina je da je zapelo u nekoliko opština Floride u kojima žive Jevreji u velikom broju i to je cak najveci argument onima koji zahtijevaju da se svi listici provjere manuelno kako bi se ispravila (?!) greška koju su mašine pocinile u prebrojavanju glasackih listica.

Zapelo u Jevreja!

Naime, oni otvoreno kažu da je nemoguce da u tim opštinama, koje Jevreji drže za svoje, jedan od kandidata za predsjednika Bucanen dobio nekoliko hiljada glasova.Bucanen je skoro izdao knjigu zbog koje su ga izbacili iz Republikanske partije i on u njoj razmatra ideje po kojima se Amerika možda i nije trebala miješati u Drugi svjetski rat i boriti protiv Hitlera. To su ovdašnji Jevreji naravno obznanili kao antisemitizam jer ko god postavi ikakvo pitanje o onome što se dešavalo u drugom svjetskom ratu, a što se razlikuje od onoga što oni kažu, to se ovdje tretira kao antisemitizam. Opštine Dade (u kojoj je Miami), Broward i West Palm Beach su toliko bile predvidane kao pro-Gore/Lieberman da je obrnuti rezultat šokirao lokalne Jevreje, koji su svi listom, naravno, glasali za svojeg kandidata Libermana, pa se citava frtutma sa izborima nije mogla završiti tek tako. Ipak, i pored toga, mi možemo primijetiti nekoliko novih cinjenica iz citave ove medijske predstave.

Prvo što se da primijetiti je da je americka populacija, ravnomjerno podijeljena izmedu ova dva kampa, što svakako rezultira daljem produbljivanju jaza izmedu njih, jer niko nije dovoljno jak da ušutka onog drugog. To isto tako znaci da ko god bude predsjednik, oko 50% glasaca ce biti nezadovoljno rezultatima, što je ponovo znacajan broj koji ce se morati pažljivo tretirati.

Zlocin pod nadzorom Klintona

Zamislite u nekakvom scenariju da se desi slucaj slican kao Vaco, Teksas u kojem je po naredenju Klintonovog cinovnika spaljena crkva sa svima koji su bili u njoj, njih preko 100 od kojih i mnogo djece. To se dogadalo '93. za vrijeme agresije na Bosnu pa pretpostavljam da Bošnjaci nisu upoznati sa dogadajem, jer su bili okupiranim svojim paljevinama. Naime, u blizini gradica Vaco u državi Teksas, jedna od mnogobrojnih nezavisnih, protestanskih crkava na celu sa militantnim liderom Davidom Kuresh-om, zabarikadirala se u svoj kompleks zgrada poslije ubistva dvojice federalnih agenata koji su ga pokušali uhapsiti zbog nekih njegovih ranijih grijehova. U tom kompleksu su oni živjeli i imali svoju crkvu. Ubrzo su bili opkoljeni specijalnim snagama FBI i poslije nekoliko sedmica pregovaranja izdata je komanda o napadu koji je izveden tenkovima, bornim kolima, helikopterima i hemijskim bombama. U naknadnim pretragama je ustanovljeno da je FBI prije napada u kompleks ubacio bombe sa lako zapaljivim gasom. U napadu koji je ubrzo potom uslijedio, vatra je zahvatila kompleks i svi koji su bili u njemu, su se ili pogušili ili živi izgorjeli. Na televiziji su se smjenjivali slike tenka koji probija zid crkve i helikoptera koji preljecu kompleks zgrada u plamenu. To se desilo u vrijeme eksplozija u World Trade Centre pa je citav dogadaj prošao pod plaštom terorizma. Medutim, sada se prica o tome polahko vraca sa pitanjima koja traže odgovore. To je i jedan od glavnih argumenata zbog kojih je vrlo mocni kršcanski lobi protiv Klintona, pa samim tim i protiv Gora koji bi trebao biti nastavljac njegove politike. Zamislite scenario u kojem se desi nešto slicno, pa još neka crkva bude spaljena od strane državnih trupa. Po nekima tako nešto bi cak moglo izazvati i gradanski rat u SAD. Dobro ste procitali, gradanski rat, jer bi se zasigurno po americkim crkvama optuživali Gore i njegov premijer, po zanimanju ortodoksni Jevrej sa visokim moralnim vrijednostima (po tvrdenju lokalne štampe), Joe Lieberman, za otvoreni rat protiv kršcanstva.

Amerika ipak stabilna

Znaci slika Amerike, kao vrlo monolitne (jedinstvne, stabilne) države, pocinje da pokazuje pukotine i šta ce se dalje dogadati vrlo je nezahvalno predvidati. Izvjesno je, pak, da gorak ukus podjela pocinje bivati konstanta u americkoj politici i to polahko prelazi i na nivo obicnog puka. Ako se neko tome raduje, moram ga razocarati i reci da je Amerika, ipak, još uvijek vrlo cvrsta i stabilna i da je dokaz za to i ova trenutna situacija. Malo bi država na svijetu jednu politicku krizu ovog kalibra podnijela bez velikih previranja. Americka javnost pak je vrlo mirna, ali bi se i to možda moglo promijeniti kad se objavi konacan rezultat.

Za nas, muslimane, u ovim izborima se desilo nekoliko zanimljivih stvari. Prvo, muslimani su se kao blok opredijelili za Bush-a i Republikansku partiju. Demokratska stranka je u svojoj košari od takozvanih manjina imala homoseksualce, Jevreje, Indijce, Kubance, Južnoamerikance, americke crnce i druge, pa je poslije razmatranja takve situacije nekoliko nacionalnih muslimanskih organizacija pozvalo muslimane da glasaju za republikanskog kandidata Busha. Po anketama koje je proveo CAIR, muslimani su se kao blok (cjelina) odazvali pozivu i njih preko 80% je glasalo za Busha, od kojeg se za uzvrat ocekuje da ima više balansiranu politiku na Srednjem Istoku i da se pozabavi pitanjem Kašmira na Indijskom podkontinetu, što je on obecao da ce uciniti. Ono što ce nas radovati, što se nas tice jeste da je on najavio i razmatranje situacije na Balkanu i moguce povlacenje americkih trupa odatle. Takve izjave su izazvale pravu paniku medu tzv. evropskim saveznicima, koji znaju da bi mirovni sporazum u Bosni vrlo brzo propao, što bi znacilo - ponovna nestabilnost na evropskom kontinetu, moguci talasi izbjeglica i prekidi putnih trgovackih komunikacija, što itekako opterecuje evropsku ekonomiju.

Uloga muslimana na izborima

U svojim pokušajima da pronadu mjesto na americkoj politickoj sceni, muslimani Amerike su pokušavali napraviti kakvu takvu zajednicku platformu sa demokratama koji su sve te pokušaje bukvalno sahranili na gotovo svim nivoima, tako da se nakon savjetovanja sa širim slojem muslimana odlucilo na ovaj strategijski dugacak pokret i suradnja sa Republikanskom strankom. Taj bi potez na dugacke staze trebalo parirati jakom jevrejsko-izraelskom lobiju, kao i sve jacem indijskom lobiju u Americi. Kad su muslimani New Yorka pokušali svojim novcem pomoci demokratskog kandidata za Senat gospodu Klinton, hanumu poznatog nam babe Klintona, ona je vratila novac, 50 000 $ uz obrazloženje da dolaze od organizacije koja podržava Palestince u njihovoj borbi za svoju zemlju. Drugi pak kandidat u državi New York, republikanac Rick Lazio, otišao je i korak dalje pa rekao da su to "krvave pare", koje pomažu terorizam, iako novci dolaze od jedne vrlo umjerene muslimanske organizacije, American Muslim Alliance, koju mnogi muslimani cak kritikuju zbog svojih vrlo liberalnih stavova i djela. Ako su oni odbili pare jedne takve organizacije, zamislite onda kakav tretman mogu imati neke druge koje su rigoroznije u svojim stavovima. Puno takvih dogadaja širom Amerike je uticalo na odluku da muslimani uzmu ucesca u izborima i to je možda bilo presudno za vjerovatnu pobjedu Busha uzimajuci u obzir da su po glasovima razlike zaista u samo nekoliko stotina glasaca.

Glasovi za Busha

Ankete pokazuju da su se ove godine muslimani u izbore kao grupa ukljucili u broju vecem nego nacionalni prosjek, a njih preko 40% je glasalo po prvi put. U državama gdje su muslimani vrlo brojni, a to su California, Michigen i Ohio oni predstavljaju respektabilnu grupu i cine sigurnu razliku u odnosu snaga. Na samoj Floridi od oko 100 000 muslimana njih oko 60 000 koji imaju pravo glasanja. U telefonskoj anketi provedenoj od American Muslim Alliance, rezultati pokazuju da je cak preko 91% glasalo za Busha

Druga znacajna stvar za muslimane Amerike jeste da je ove godine, u razne nivoe državnog aparata, za razlicite funkcije, izabrano cak 152 muslimana. Vecina njih su clanovi upravo American Muslim Alliance, politicke grupe. Od tog broja cak 92 su u Teksasu. U New Hempshire je u jednoj od opština za predstavnika u državnoj skupštini izabran je musliman porijeklom iz Pakistana, Saghir Tahir. Izdvajamo njega jer je interesantno da u toj opštini ne živi ni jedna druga muslimanska familija osim njegove, pa je njegov izbor bio pravo iznenadenje. Znaci, muslimani su odlucili da se ukljuce u americku politiku pa je nova parola: "Amerika i Engleska bice zemlja šerijatska!"