ebu abdullah hakim en-nejsaburi
Šefik Kurdić | Novi Horizonti br/str. 20Buharije i Muslima.
Ime mu je Muhammed b. Abdullah b. Muhammed b. Hamduvejh b. Nu'ajm b. el-Hakem ebu Abdullah el-Hakim, poznat kao Ibn el-Bejji', ed-Dabbi et-Tahmani en-Nejsaburi eš-Šafi'i. 1
Roden je u Nejsaburu, 321. god. po Hidžri, odnosno, 933. god. po rodenju Isa, a.s. 2
Sticanje znanja
Imam Hakim en-Nejsaburi zanimao se za brojne islamske znanosti, posebice za hadis. Na izucavanje hadisa i hadiskih znanosti posebno su ga podsticali otac i tetak, koji su mu omogucili da hadis pocne slušati vec 330. godine, kada je imao tek devet godina! 3 Vec sa trinaest godina, dakle, 334. god. sluša poznatog hadiskog autoriteta hafiza Ibn Hibbana i bilježi od njega brojne predaje! 4
On 341. god. putuje u potrazi za hadisom u Irak, a zatim u Horasan i brojne druge znanstvene centre tog vremena. 5
Kada je navršio dvadeset godina Hakim , uz hadis, intenzivno uci i sluša šerijatsko pravo i kiraete.
Iz oblasti šerijatskog prava najviše uci od poznatog šafi'ijskog pravnika Ebu Sehla Muhammeda b. Sulejmana es-Su'lukija, Ebu-l-Velida Hasana b. Muhammeda i poznatog irackog pravnika Ebu Alija b. ebi Hurejre el-Fekiha. 6
Kiraete uci pred Muhammedom b. ebi Mensurom es-Sarramom, Ebu Alijem b. ebi Nekkarom, poznatim strucnjakom za kiraete iz Bagdada i Ebu Isa el-Bekkarom, poznatim strucnjakom u toj oblasti iz Kufe. 7
Znatan broj autora potcrtava da je Hakim ukupno slušao preko 2.000 ucitelja. U rodnom Nejsaburu slušao je oko 1.000, a ostale je slušao u drugim znanstvenim centrima, obilazeci ih tokom svog plodonosnog života! 8
Nad ovim podatkom treba da zastane svaki razuman covjek! Kako je mali gradic Nejsabur mogao da u to vrijeme ima 1.000 ucenjaka koje je imam Hakim imao priliku slušati i od njih apsorbirati veliko znanje. Svi su, da usput kažemo, strucnjaci u hadiskoj znanosti, uglavnom, hafizi hadisa, ali i strucnjaci iz tefsira, kiraeta, šerijatskog prava i brojnih drugih oblasti! Ovaj podatak na najeklatantniji nacin pokazuje impozantnu naucnu svijest tadašnjih generacija muslimana!!!
Od tog, doista, impozantnog broja njegovih ucitelja, ovom prilikom cemo izdvojiti samo neke: Njegov otac Abdullah en-Nejsaburi,Hafiz ebu-l-Hasan ed-Darekutni, Muhammed b. Ali el-Muzekkir, Muhammed b. Ja'kub el-Esamm, Muhammed b. Ja'kub b. el-Ahrem eš-Šejbani, Muhammed b. Abdullah b. Ahmed el-Asbehani es-Saffar, Ali b. Abdullah el-Hakimi, Isma'il b. Muhammed er-Razi, Ebu Dža'fer Muhammed b. Muhammed el-Bagdadi el-Džemmal, Ebu Hamid Ahmed b. Ali b. Hasnuvejh, Hasan b. Ja'kub el-Buhari, Kasim b. Kasim es-Sejjari, Ebu Bekr Ahmed b. Ishak es-Sibgi, 9 Ahmed b. Muhammed b. Abdus el-Anezi, Isma'il b. Muhammed eš-Ša'rani, Ebu-l-Ali Husejn b. Ali en-Nejsaburi, Hadžib b. Ahmed et-Tusi, Ebu Bekr en-Nedždžad, Husejn b. Hasan et-Tusi, Ali b. Muhammed b. Muhammed eš-Šejbani, Muhammed b. Hatim b. Huzejme el-Kešši, Abdurrahman b. Hamdan el-Džellab, i dr. 10
Ucenici
Buduci da je Hakim en-Nejsaburi ucio, kako je vec navedeno, od 2.000 ucitelja, razumljivo je da je stekao zavidno znanje, koje je prenosio na mlade generacije. Zanimljivo je spomenuti da od njega nisu ucile samo mlade, nego i starije generacije ucenjaka. Zna se da je bio omiljen i kod starijih ucenjaka u Nejsaburu i drugim centrima. Tako se prenosi, recimo, da su od njega prenosili hadis i dosta toga saznali i njegovi ucitelji: Imam ed-Darekutni, Ebu Ishak el-Muzekki, Ahmed b. ebi Osman el-Hiri i dr. 11
Od brojnih ucenika koji su najviše naucili i koji su se najviše isticali nakon njega, izdvojicemo sljedece: Imam ed-Darekutni, koga smo vec spomenuli, Hafiz Ebu Bekr el-Bejheki, Ebu-l-Feth b. ebi-l-Fevaris, Ebu-l-'Ala' el-Vasiti, Muhammed b. Ahmed b. Ja'kub, Ebu Zerr el-Herevi, Ebu Ja'la el-Halili, Ebu-l-Kasim el-Kušejri, Ebu Salih el-Mu'ezzin, Ez-Zekijj Abdlulhamid el-Behiri, Osaman b. Muhammed el-Džemhi, 12 Mu'emmil b. Muhammed b. Abdulvahid, Ebu-l-Fadl Muhammed b. Ubejdullah es-Sarram, Ebu Bekr Ahmed b. Ali b. Halef eš-Širazi i drugi. 13
Djela
Njegov spisateljski opus bio je, doista, velik! Pisao je djela iz raznih oblasti, ali vecina njegovih radova tretira hadis i hadiske znanosti. Ibn Asakir navodi impozantan podatak da je imam Hakim napisao 1.500 džuz'ova/dijelova! 14
Spomenucemo neka njegova djela:
1.- El-Mustedreku ale-s-sahihajni, 15
2.- Ma'rifetu ulumi-l-hadis: 16 Znacajno je spomenuti da je to jedno od prvih djela napisanih u oblasti hadiskih znanosti i hadiske terminologije. Nastalo je odmah nakon Er-Ramehurmuzijevog djela El-Muhaddisu-l-fasil i jedno je od pionirskih djela u ovoj oblasti. To djelo ostalo je izvor za osnove hadiske znanosti sve do današnjeg dana. Štampano je više puta do sada. Rukopisi tog djela cuvaju se danas u poznatim bibliotekama u Londonu, Istanbulu (tri rukopisa), Damasku, Halepu i u Kairu (dva rukopisa). 17
3.- El-Erbe'un: 18 U tom djelu Hakim je sakupio 40 hadisa, kao što je bio obicaj brojnih muhaddisa.
4.- Kitabu-l-ilel: 19 Imam Hakimovo djelo u kome je iznio skrivene mahane u hadisu i, na taj nacin, omogucio buducim generacijama da lakše otkriju slabu predaju i odvoje da'if od sahih-hadisa.
5.- Kitabu-l-iklil: 20 Djelo koje je štampano dva puta: u Halepu (1352. god. po Hidžri) i u Londonu (1953. god.), ali pod nazivom El-Medhalu ila ma'rifeti-l-iklil. 21
6.- Teradžimu-š-šujuh, 22
7.- Fevaidu-š-šujuh, 23
8.- Ridžalu-l-Buhari ve Muslim, 24
9.- Tesmijjetu men ahredžehum el-Buhari ve Muslim, 25
10.- El-Medhal: 26 Tom skracenom verzijom, uglavnom, operiraju svi autori. Jedino se izdvajaju El-Huli, naziv knjige: El-Medhalu ila ilmi-s-sahih 27 i dr. Ekrem el-Umeri, naziv: El-Medhalu ila ma'rifeti-s-sahihajni. 28 Najvjerovatnije se radi o istom djelu koje navode i ostali autori.
11.- El-Kuna ve-l-elkab, 29
12.- Kitabu-l-emali, 30
13.- Emalu-l-ašijjat, 31
14.- Muzekki-l-ahbar, 32
15.- Kitabu-d-du'afa', 33
16.- Kitabu-t-tefsir, 34
17.- Avali Malik, 35
18.- Menakibu-š-Šafi'i, a u nekim izvorima: Fadailu-š-Šafi'i, 36
19.- Tarihu Najsabur. 37
El-Mustedrek
To je njegovo najznacajnije djelo. Nastalo je kao plod njegove želje da prikupi u jednoj zbirci hadise koji svojim kriterijima dostižu stepen autenticnosti hadisa koji su našli mjesto u Buharijinoj i Muslimovoj zbirci vjerodostojnih hadisa, kada je u pitanju lanac prenosilaca. Djelo se u gotovo svim izvorima spominje kao El-Mustedrek ale-s-sahihajni. Neki autori, kao što cini Abdulhakk ed-Dihlevi, spominju ga pod imenom Sahih Hakima en-Nejsaburija. 38
Treba napomenuti da Buharija i Muslim nisu sve autenticne predaje uvrstili u svoje sahihe. Zna se da je, recimo, Buhari znao napamet preko 100.000 vjerodostojnih hadisa, ali je u svoj Sahih uvrstio svega nekoliko hiljada vjerodostojnih predaja! 39 Postoje i brojne druge autenticne predaje koje nisu uvrštene u te dvije najvjerodostojnije zbirke. Tako su Ibn Huzejme, Ibn Hibban i Hakim uložili mnogo truda da sacine zbirke u kojima ce spomenuti vjerodostojne predaje koje nisu spomenula dvojica spomenutih hadiskih strucnjaka.
Hakim je u slijedio praksu Buharije i Muslima, pa je El-Mustedrek klasificirao, kao i oni, po poglavljima, na temelju šerijatskopravnih pitanja.
Analizirajuci to djelo dolazi se do zakljucka da je Hakim uvrstio tri vrste hadisa:
1. Vjerodostojne hadise na temeljima uvjeta koje su tražili Buhari i Muslim, ili samo jedan od njih, ali ih ni jedan nije uvrstio u svoje autenticne zbirke.
2. Vjerodostojne hadise na temeljima Hakimove ocjene: sahihatu-l-isnadi/autenticnog
lanca prenosilaca.
3. Hadisi koji nisu vjerodostojne predaje, ali ih Hakim navodi da ukaže na njihovu slabost. 40
Djelo je nastalo, kako navodi sam Hakim u uvodu u El-Mustedrek, na prijedlog nekolicine ucenjaka koji su od njega tražili da sastavi zbirku hadisa autenticnog sadržaja koji ce svojim kriterijima biti ravni ili slicni kriterijima najvecih muhaddisa Buharije i Muslima. Hakim se odvažio na taj korak i tako je nastalo ovo znacajno djelo. 41
El-Mustedrek je ocijenjen kao znacajan doprinos hadisu i hadiskoj znanosti. Medutim, prema hadiskim kriticarima, to djelo ima i vjerodostojnih, i dobrih i slabih predaja. cak se spominje da u njemu ima i apokrifnih predaja. Tako hafiz Ez-Zehebi spominje brojku od 100, 42 a Ibnu-l-Dževzi brojku od 60 apokrifnih predaja. 43
Neki u svojim kritikama tog djela toliko pretjeruju, poput Ebu Se'ida el-Malinija, koji istice da u El-Mustedreku nema ni jednog hadisa koji odgovara kriterijima Buharije i Muslima. 44 Medutim, analiza hafiza Zehebija pokazuje drugacije. On se ne slaže sa Ebu Se'idovom konstatacijom, vec napominje da je to neutemeljeno pretjerivanje.
Polovina El-Mustedreka sacinjavaju predaje koje odgovaraju kriterijima Buharije i Muslima, ili predaje koje odgovaraju kriterijima jednog od njih. Cetvrtina zbirke su vjerodostojne predaje na temelju Hakimovih kriterija, dok se za jednu cetvrtinu ovog djela može naglasiti da sadrži slabe predaje, u kojima postoji neka slabost, ili, cak, u nekima i odredena vrsta apokrifnosti! 45
Hafiz Zehebi toliko je analizirao ovo djelo, da je, nakon toga, sacinio njegovu skracenu verziju, koja je poznata pod imenom Telhisu-l-Mustedrek, 46 u kojoj se složio sa vecinom Hakimovih ocjena odabrabih hadisa, a u nekim slucajevima mu je oponirao. 47
Postoji više skracenih verzija tog djela. Izmedu ostalih, priredili su ih Sujuti, Burhanuddin el-Halebi i dr. 48
Ibnu-s-Salah pravi odredeni kompromis kada je u pitanju ocjena hadisa u Hakimovom El-Mustedreku. On smatra da Hakim nema toliko precizne i izoštrene kriterije poput Buharije i Muslima, vec se vecina njegovih predaja može definirati kao hasen-predaje, iako se može primijetiti da u zbirci ima i sahih, ali i da'if-predaja. 49
Pojedini autori preferiraju to djelo u odnosu na sahihe Ibn Huzejme i Ibn Hibbana. Medutim, vecina muhaddisa, ipak, smatra da je Ibn Huzejmin i Ibn Hibbanov Sahih utemeljeniji od Hakimovog El-Mustedreka, smatrajuci da su njegovi kriteriji bili za nijansu blaži od kriterija te dvojice hadiskih velikana. 50
Na pitanje otkuda slabe, pa cak i apokrifne predaja u tom djelu, najbolje je odgovorio hafiz Ibn Hadžer, opravdavajuci Hakima, tvrdeci da je on, nakon završetka tog djela, vrlo brzo umro i nije bio u prilici da ga dobro procisti i preradi što je, inace, bio obicaj svih ucenjaka. 51
Hakimov doprinos hadiskoj znanosti
Hakim je jedan od nazaobilaznih islamskih ucenjaka kada su u pitanju hadis i hadiska terminologija. Njegove definicije brojnih hadiskih termina i pojmova ucinile su da bude i ostane izvor brojnim ucenjacima koji su na tome gradili i definirali svoje stavove u toj oblasti. 52
Izuzetno dobro je poznavao prenosioce hadisa, a njegov kriticki osvrt na njih veoma je primijetan u njegovim djelima. Cinjenica da njegove ocjene o pojedinim ravijama citiraju brojni islamski, posebice hadiski strucnjaci, dovoljno potvrduje njegovu utemeljenost u toj oblasti. 53
Definicija ashaba i tabi'ina i njihova klasifikacija bile su paradigmaticne sve do današnjeg dana, što se eksplicite nazire u citiranju Hakimovih definicija i klasifikacija od strane ucenjaka u svim vremenima. 54
Dovoljno je naglasiti da je on u svom djelu Ma'rifetu ulumi-l-hadisi medu prvim autorima definirao brojne hadiske termine, obuhvatajuci sve ono što ce potonji autori samo prepisivati, donekle preinacavati i donekle proširivati. Ocito je da mu je ljubav spram sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila podsticaj da napiše jedno od najznacajnijih i najvrednijih djela uopce u oblasti teorije hadisa i hadiske terminologije. Ta namjera jasno se primjecuje u samome uvodu djela, kada autor priznaje da ga je poceo pisati nakon što je primijetio tendenciju sve veceg širenja bid'ata, te sve slabije poznavanje sunneta od strane vecine ljudi! 55
Drugi o Hakimu
Imama Hakima izuzetno su respektirali islamski ucenjaci. Tako Abdu-l-Gafir b. Isma'il kaže: Hakim je bio predvodnik muhaddisa u svom vremenu. On je, doista, bio izvanredan poznavalac hadisa! 56
Es-Sulemi istice da je upitao Darekutnija, Hakimovog ucenika a kasnije velikog hafiza hadisa, šta misli, ko je bolje memorije i pamcenja: Ibn Mende ili Hakim en-Nejsaburi, na što je on odgovorio: Hakim je bolje memorije! 57
Koliko je Hakim bio cijenjen od strane islamskih ucenjaka najbolje pokazuje primjer koji spominje Ebu Hazim, koji kaže: Boravio sam kod Ebu Abdullaha el-Usmija skoro tri godine. Ne znam nikog od naših ucitelja ko je precizniji i temeljitiji od njega! Medutim, kada bi naišao na komplikovano pitanje koje je bilo teško riješiti i na koje se moglo dvojako odgovoriti, tražio je od mene da pišem Hakimu en-Nejsaburiju, pa ono što bi Hakim odgovorio, on bi uvažio! 58
Hafiz Zehebi spominje da su Hakima najveci imami njegovog vremena, poput Ebu Sehla es-Su'lukija, Ibn Furika i ostali, toliko uvažavali, isticuci njegove kvalitete i smatrajuci ga vrednijim od sebe! 59
Ebu-l-Fadl b. Tahir kaže: Upitao sam hafiza Mekke Sa'da b. Alija ez-Zedžanija, a nisam sreo ucenjaka slicnog njemu: Ko je bolje memorije i veceg pamcenja od cetverice hafiza hadisa koji su bili savremenici: Darekutni u Bagdadu, Abdulganijj b. Se'id u Egiptu, Ebu Abdullah b. Mende u Asbehanu ili Ebu Abdullah Hakim u Nejsaburu? On je šutio, ali nakon mog insistiaranja, odgovorio je: Darekutni je najbolje poznavao skrivene mahane u hadisu, Abdulganijj je najbolje poznavao porijeklo prenosilaca hadisa, Ibn Mende je najviše poznavao hadis a Hakim je najljepše pisao iz ove oblasti! 60
Nije se cuditi što je Hakim najljepše pisao u tom domenu, ako imamo na umu njegove rijeci do kojih dolazimo posredstvom Ebu Hazima Omera b. Ahmeda el-Abdubija, koji kaže da je predvodnik muhaddisa u svom vremenu, priznao: Pio sam zemzem-vodu, moleci Allaha Uzvišenog da mi podari mogucnost lijepog pisanja! 61
Išcitavajacu islamsku literaturu rijetko se može naci neka optužba na racun tog velikana. Jedna od zamjerki dolazi od Ebu Isma'ila Abdullaha b. Muhammeda el-Herevija koji ga optužuje da je bio pristrasan kada je u pitanju ehli-bejt i da je podobro inklinirao ši'izmu! cak ga optužuje da je bio rafidija! On upozorava: Hakim je pouzdan u hadisu, iako je bio podmukli rafidija!!! 62
Medutim, hafiz Ez-Zehebi smatra da je to ekstreman stav i da Hakim nije bio rafidija, nego je samo, donekle, naginjao ši'izmu i podržavao neke njihove stavove. 63
On, takode, smatra da neki Hakimovi spisi o vrijednosti Fatime, r.a, ne upucuju na njegov ši'izam, jer o njoj, kao kcerci Poslanika islama, s.a.v.s, ima niz predaja koje je dužan da uvažava svaki musliman, muhaddis pogotovo! 64 Treba naglasiti da na isti nacin Hakim navodi i vrijednosti i vrline i ostalih ashaba, koji ne spadaju u ehli-bejt, kao što su, recimo, Talha, Zubejr, Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, i dr.
Raspravljajuci o toj optužbi na racun imama Hakima, Ibnu-s-Subki istice, uz pouzdanost i preciznost u hadisu, da je najbolji argument da Hakim nije bio ši'ija, u tome što su njegovi najveci ucitelji sa kojima se puno družio i od njih najviše naucio, poput Ebu Bekra b. Ishaka ed-Dabbija, Ebu Bekra b. Fureka i Ebu Sehla es-Su'lukija, bili najveci zagovornici ehlisunnetskog pravca. Uz to, kao argument koji pobija tvrdnje nekih autora o njegovoj vezanosti za ši'izam, on navodi poznatog hafiza hadisa Ibn Asakira koji ga ubraja u ucenjake eš'arijskog pravca! 65
Na kraju, na temelju svega što je o njemu navedeno u islamskoj literaturi, može se zakljuciti, kako to cini i dr. S. M. Husejn ,66 da je Hakim bio jedan od vanrednih imama, pouzdan hafiz u hadisu, ucenjak koji je poznavao široki spektar nacnih disciplina, sa cijim nespornim naucnim kvalitetima se složila islamska ulema, Uz to, bio je jedan od najvecih islamskih ucenjaka preko kojih je Allah, dž. š, sacuvao Svoju vjeru!
Smrt
Svi autori se slažu da je Hakim umro u Nejsaburu, 405. god. po Hidžri, odnosno 1014. god. po rodenju Isaa, a.s. 67 Neki autori napominju da je umro nakon kupanja u hamamu. Kada je izišao iz hamama, samo je, kako navode, rekao: ah! i ispustio dušu! 68
Ibn Kesir tvrdi da aje u casu smrti Hakim imao 84 godine. 69
Hasan b. Eš'as el-Kureši, kaže u predaji koju bilježi hafiz Zehebi, da je Hakima sanjao poslije njegove smrti. Bio je lijep, jahao je na konju i govorio: Spas! Hasan ga je u snu pitao: Hakime, zbog cega si spasen? On je odgovorio: Zbog pisanja i bilježenja hadisa! 70
(sura Et-Tewba 111. ajet)