nek' ne zna ljevica sta daje desnica

Kaže šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin u svojoj knjizi: "El-Kavlul-mufid ala kitabit-tevhid": Rijaa (pretvaranje) se sa stanovišta uticaja na djela može podijeliti u dvije vrste:

1. Rijaa koji se nalazi u osnovi ibadeta tj. covjek ne radi taj ibadet ni zbog cega drugog do radi rijaa. Takav ibadet je nevažeci i vraca se onome koji ga je uradio za što je dokaz hadis Ebu Hurejre r.a. u kojem kaže Poslanik s.a.v.s.: "Rekao je Allah: Ja sam najnepotrebniji za time da Mi se drug pripiše. Onaj koji uradi djelo i u njemu Mi nekoga kao druga pripiše, ostavicu ga zajedno sa onim koga Mi je pripisao."

2. Rija koji dolazi u toku djela, tj. ibadet, u osnovi je posvecen Allahu dž.š., medutim tokom djela pojavi se rija. Ovdje razlikujemo dvije situacije:

a.) Da covjek odbije riju u trenutku kada se ona pojavi. U tom slucaju nece mu naškoditi.

b.) Ako rija ostane pri njemu i ostatak njegovog djela postane rija (pretvaranje), onda sve to biva ništavnim, samo je pitanje da li cijelo djelo propada ili ne?

Ovdje razlikujemo dvije situacije:

a.) Ako je prvi dio djela cvrsto vezan za drugi dio tako što neispravnost prvog djela cini i drugi dio neispravanim. U tom slucaju propada kompletno djelo. Takav je primjer namaza u kojem je nemoguce da jedan dio bude neispravan, a drugi ostane ispravan. Znaci, ako bi se pojavio rija u toku namaza i covjek ga ne bude odbijao, njegov namaz ce biti ništavan.

b.) A ako je prvi dio djela odvojen od drugog tako da njegovo propadanje ne utice na ispravnost drugog dijela. U tom slucaju onaj dio koji je uraden bez rijaa je ispravan, a dio u kojem je bilo rijaa, biva ništavnim. Npr.: covjek ima 100 dinara, 50 podijeli sa iskrenim nijetom, a 50 sa nijetom rijaa. U tom slucaju prvih 50 dinara bice primljeni kod Allaha dž.š. (kao sadaka) a drugih 50 nece.

Lijecenje rijaa

1. Traženje pomoci od Allaha dž.š. u postizanju iskrenosti i utjecanja od rijaa

Kaže Allah dž.š.: "Zato požurite Allahu, ja sam od Njega da vas javno upozorim." (Prijevod znacenja, Zarijat, 50.)

Najbolji put da izbjegnemo rija jeste da pribjegnemo Allahu, dž.š., kod Njega zatražimo utocište i zamolimo Ga da nas spasi od rijaa i podari nam iskrenost. Ibrahim a.s. nam je najbolji primjer u tome kada je rekao svome Gospodaru: "I sacuvaj mene i sinove moje da se kumirima klanjamo." (Prijevod znacenja, Ibrahim, 35.) Pored toga trebamo se puno utjecati Allahu dž.š. od ove opake bolesti i to dovama koje je Poslanik s.a.v.s. ucio, kao što je dova: "Allahumme inna neuzu bike en nušrike bike šejen na'lemuhu ve nestagfiruke lima la na'lemuhu." "Gospodaru naš, utjecemo Ti se da Ti nekoga kao druga pripišemo, a svjesni smo toga, a od Tebe oprosta tražimo za ono što nesvjesno uradimo."

2. Upoznavanje sa rijaom

Govorili smo o opasnosti rijaa i njegovoj skrivenosti što bi trebalo podstaci svakog od nas da dobro upozna rijaa i njegove uzroke, kako bi bio oprezan prema njemu. Covjek upada u rija ili zbog neznanja ili zbog neopreznosti.

3. Osvrtanje na dunjalucke posljedice rijaa. Ono cime se odbija rija jeste znanje da covjek rijaom (pretvaranjem) nece dobiti ništa od ljudi, niti ce se zaštititi od njihovog zla. Nasuprot tome može da navuce na sebe njihovu srdžbu i srdžbu Allaha dž.š. tako da izgubi i ovaj i onaj svijet. Prenosi se od Omera ibn Hattaba, r.a. da je rekao: "Onaj ko se okiti onim što nije pri njemu, Allah, dž.š. ce ga uciniti prezrenim - mrskim (u ljudskim srcima)". (Ovo je dio pisma koje je Omer ibn Hattab poslao Ebu Musau el-Ešariju. Zabilježili su ga Darekutni i Bejheki). Rekao je Ibnul-Kajjim osvrcuci se na rijeci Omera ibn Hattaba: "Allah dž.š. se prema onome koji ispoljava ono što nije pri njemu i koji je sušta suprotnost iskrenome jer ljudima pokazuje jedno, a u svojim prsima krije drugo, odnosi prema njegovoj namjeri. Kako god Allah, dž.š. nagraduje iskrene još na dunjaluku tako što ih ucini dragim i omiljenim u ljudskim srcima, isto tako kažnjava one koji se pretvaraju na taj nacin što ih ucini prezrenim i mrskim medu ljudima. To zbog toga što su sami bili uzrokom da Allah, dž.š. zamrzi njihovu unutrinu … " (I'lamul-muvekkiin 2/159 str.) Rijaa može osramotiti covjeka i uciniti ga predmetom ismijavanja. Islamski ucenjaci spominju u svojim knjigama slucajeve koji su se dogodili pretvaracima. Prenosi Asmei slucaj beduina koji je klanjao namaz i oduljio u njemu pa su ljudi koji su bili iza njega u mesdžidu rekli: "Kako je samo lijep tvoj namaz!" Rece beduin: "Uz to i postim." (Edebud-dunja ved-din 95 str., Tefsir Kurtubi 2/71.). Koliko je samo ovaj beduin daleko od sunneta Omera r.a. koji je, dok je bio na minberu, pustio vjetar, a zatim se obratio ljudima slijedecim rijecima: "O, ljudi, vagao sam izmedu dvije stvari; straha od vas i straha od Allaha, pa sam dao prednost strahu od Allaha. Neka znate da sam pustio vjetar i da sada silazim sa minbera da obnovim abdest." (Edebud-dunja ved-din 95. Str.).

4. Osvrtanje na ahiretske posljedice rijaa. Ono što pomaže u pobjedivanju rijaa jeste razmišljanje o težini grijeha koji se pocini njime i o kazni koja za njega slijedi na ahiretu. Svima nam je dobro poznat hadis od Ebu Hurejre r.a. u kojem se govori da ce prva trojica kojima ce biti potpaljena džehennemska vatra biti: mudžahid, alim i bogataš, koji nisu bili iskreni u svojim djelima nego su se pretvarali pred ljudima i htjeli su dunjalucka dobra kao nagradu.

5. Cinjenje dobrih djela u tajnosti i njihovo skrivanje. Velikani ovoga ummeta (njegov najbolji dio) davali su prednost cinjenju dobrih dijela u tajnosti, kako ne bi imali problema sa rijaom i kako bi šejtanu zaprijecili svaki prilaz koji vodi njihovim srcima i nijetima (namjerama). Poslanik s.a.v.s. je ubrojao onoga koji udjeljuje sadaku tajno tako da njegova ljevica ne zna šta je udijelila desnica, medu sedmoricom koji ce na Sudnjem danu biti u Allahovom hladu, kada nece biti drugog hlada do toga. U istom hadisu Poslanik, s.a.v.s. spominje i covjeka koji spomene Allaha, dž.š. u samoci i natopi svoje oci suzama. Neki islamski ucenjaci smatraju da ono što treba skrivati od djela i ciniti u tajnosti jesu nafile (dobrovoljni ibadeti). Neki izdvajaju iz ovog pravila one za kojima se ljudi povode (koje ljudi slijede) i ciji postupci ostavljaju traga kod ljudi i kažu da je poželjno da takvi ne skrivaju svoja djela, nego da ih rade javno, pod uslovom da su sigurni od rijaa. Najbolji odgovor na pitanje: "Da li je skrivanje djela bolje od njihovog javnog ispoljavanja?" - dao je El-Izz ibn Abdusselam u svojoj knjizi: "Tefavutu fadlil-Israri vel-i'lan bit-taati" kada je rekao: "Postoje tri vrste djela:

1) Djela koja su propisana da se rade javno, kao što je ezan, ikamet, tekbir, ucenje (Kur'ana) naglas u namazu, hutbe, naredivanje dobra i odvracanje od zla, obavljanje džume namaza i namaza u džematu, praznici (Bajrami), džihad, posjecivanje bolesnih. Sva ova djela nemoguce je skriveno (tajno) raditi. Onaj koji se boji rijaa, uložit ce maksimalan trud da ga odbije od sebe sve dok ne postigne ihlas (iskrenost) i obavi djelo sa iskrenošcu kako je i propisano. U tom slucaju postici ce nagradu za dato djelo i nagradu za uloženi trud (u suprotstavljanju rijau).

2) Djela koja je bolje raditi tajno nego javno, kao što je ucenje Kur'ana u sebi u namazu (u slucajevima kad je propisan da se uci u sebi), zatim zikrovi koji se uce u namazu. U ovom slucaju skrivanje djela bolje je od njegovog javnog ispoljavanja.

3) Djela koja se nekada rade tajno, a nekada javno, kao što je dijeljenje imetka. U ovom slucaju ako se covjek boji rijaa bolje mu je da sakrije djelo nego da ga javno radi za što su dokaz rijeci Allaha, dž.š.: “Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje ako je dajete siromasima kada niko ne vidi.” (Prijevod znacenja, El-Bekare, 271.) One koji su sigurni od rijaa možemo podijeliti u dvije vrste:

a) Da budu od onih za kojima se ljudi ne povode i ne slijede ih. Takvima je bolje da skrivaju djela samo u slucaju kada se budu bojali rijaa.

b) Da budu od onih za kojima se ljudi povode i slijede ih. Takvima je bolje javno cinjenje djela zbog toga što se time postižu dvije koristi: 1) Ispunjavanje potrebe siromaha, 2) Povodenje drugih za njima (Muhtesar minhadžil-kasidin 233. Str.) Molim Allaha, dž.š. da nas zaštiti od ove opake bolesti i da nas pomogne u njenom lijecenju ako nas zahvati.