malik ibn enes

Imam Malik jedan je od najvecih imama u hadisu i fikhu. Bio je medu najpouzdanijim prenosiocima rijeci Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Sened u kome se on nalazi naziva se zlatnim lancem prenosilaca! Njegov Muvetta' jedno je od najautenticnijih djela iz oblasti hadiske znanosti!

Puno ime mu je Ebu Abdullah Malik b. Enes b. Malik b. ebi Amir b. Amr b. el-Haris b. Gajman b. Husejl b. Amr b. el-Haris el-Himjeri el-Asbehi el-Medeni.1 Majka mu se zvala Galija bint Šerik b. Abdurrahman el-Ezdijja. Njegov djed Malik pripadao je starijoj generaciji tabi'ina. Prenosio je hadis od Omera, Talhe, Aiše, Ebu Hurejre i Hassana b. Sabita, r.a. Uz to, bio je jedan od onih koji su nosili Osmana, r.a, nocu, nakon ubistva do mjesta gdje je ukopan!

Historicari nisu saglasni u vezi sa biografijom njegovog djeda Ebu Amra. Neki kažu da je bio od starijih ashaba i da je sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, ucestvovao u svim bitkama, izuzev bitke na Bedru.2 Medutim, po mnogima, ispravnija verzija je ona koju zastupa Hafiz ez-Zehebi, a koju preferira Hafiz ibn Hadžer, a to je da je njegov pradjed bio muhadrem tj. Da je primio islam u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., ali ga za života nije vidio!3

Imam Malik roden je u Medini. Inace, njegovo porijeklo seže do Zu Asbeha, jednog od poznatih jemenskih plemena. Obzirom da se jedan od njegovih predaka preselio u Medinu i tamo se nastanio, Imam Malik je i roden u tom gradu.4

Kada je u pitanju godina rodenja ovog imama, postoje razlicite verzije. Navode se sljedece godine: 90, 93, 94, 95, 96 i 97.5 Medutim, gotovo svi autori preferiraju 93, kao godinu njegovog rodenja.6 Rijetki su autori koji daju prednost nekoj drugoj godini, kao što su, recimo, Ibnu-d-Dejbe' eš-Šejbani i šejh El-Huli, koji smatraju da je imam Malik roden 95. god. po Hidžri.7

U POTRAZI ZA ZNANJEM

Odrastao je u rodnom mjestu i tu je tražio znanje od najvecih ucenjaka iz generacije tabi'ina. Još kao dijete poceo je izucavati islamske discipline. Prvo je naucio Kur'an, a onda prelazi na ucenje hadisa. Imao je izrazito razvijenu memoriju, što se posebno uocavalo kod pamcenja hadisa. Imao je obicaj na koncu vezivati onoliko cvorova koliko bi cuo hadisa, a onda bi sam sebe provjeravao koliko je hadisa, od tog broja, zapamtio.8

Buduci da je imam Malik jedan od rijetkih islamskih ucenjaka koji je životni vijek proveo u rodnom mjestu, onda je jasno da je znanje apsorbirao samo od medinskih ucenjaka i onih koji su dolazili u Medinu prilikom obavljanja hadža.

UCITELJI

Imam Malik ucio je pred velikim brojem ucitelja. Od svakog je crpio što je mogao više znanja, a posebno se usmjerio na hadisku znanost. Tako En-Nevevi navodi da je sticao znanje od 900 ucitelja, od cega je bilo 300 ucenjaka iz druge generacije - tabi'ina, a 600 iz trece generacije, dakle, etba'i-i-tabi'ina.9

Najviše uticaja na njegovo intelektualno profiliranje, ocito je, ostavio je Ebu Bekr Abdullah b. Jezid, poznatiji kao Ibn Hurmuz (umro 148. god. po H.), uz koga je Malik ucio sedam ili osam godina. Poznata je Malikova izjava u vezi s tim u kojoj kaže: Dolazio sam Ibn Hurmuzu u ranu zoru, a iz njegove kuce sam izlazio nocu!10

Koliko je Malik bio žedan znanja i druženja sa svojim uciteljem, najbolje ilustrira predaja u kojoj se kaže da je Ibn Hurmuzovom djecaku, prilikom ulaska u kucu, davao hurme, naglasivši mu: Ako vas neko bude pitao za šejha, recite mu da je zauzet!11 Dakle, htio je da mu se ucitelj sav preda i da sve od njega preuzme i zapamti! Koliko je bio blizak svom ucitelju najbolje potvrduje cinjenica da je mnoge uciteljeve tajne jedino znao Malik, dok ih drugima Ibn Hurmuz nikada nije odavao!12

Jedan od najznacajnijih Malikovih ucitelja bio je, nesporno, Ibn Šihab ez-Zuhri (umro 124.god. po H.). On je bio jedan od najvecih ucenjaka tog vremena i osoba za koju se smatra da je prvi poceo bilježiti hadise. Bio je kadija i muftija u Šamu za vrijeme Emevija, pa kada bi dolazio u Medinu grupe zainteresiranih, medu kojima je bio i Malik, okupljale su se oko njega i pokušavale iskoristiti njegovo znanje. Od njega Malik bilježi 132 predaje u svom Muvettau. Od tog broja 92 su musned-predaje, a ostale su munkati' i mursel-predaje.13

Znacajan ucitelj od koga je, uz hadis, ocito je, iskoristio dosta i u šerijatskopravnim znanostima, bio je Rebi'a b. Ebi Abdurrahman (umro 136. god. po H.). Inace, Malik je puno vremena proveo u njegovim kružocima, pa, zato, i prenosi veliki broj predaja od njega. Kada je njegov ucitelj Rebi'a umro, Malik je, sa sjetom, uzdahnuo: Smrcu Rebi'e nestalo je slasti fikha!14 Ocito je da je Malik još vrlo rano slušao predavanja Rebi'a b. Ebi Abdurrahmana, što potvrduje predaja u kojoj ga njegova majka savjetuje: Idi Rebi'i i nauci od njega lijepo ponašanje i postupke, prije nego što pocneš sticati znanje!15 Analize pokazuju da je Malik u Muvetta'u uvrstio 12 hadisa, koje je cuo od ovog ucitelja od cega su pet musned-predaje!16

Nafi' Mavla Abdullah b. Omer r.a, (umro 120. god. po H.) takode, je jedan od najvecih i najznacajnijih ucitelja imama Malika. On je, zbog svoje ucenosti, bio prozvan Fakihom Medine. Malik se obavezao svakodnevno kod njega provoditi pola dana. Izuzetno je cijenio hadise koje mu je on prenio od Ibn Omera, r.a, a on od Poslanika, s.a.v.s, pa je, zato, i izjavio: Nije me zabrinjavalo što hadis nisam cuo od drugoga, kada bih ga cuo od Nafi'a, koji on prenosi od Ibn Omera, r.a!17 Inace, ovaj lanac prenosilaca: Malik od Nafi'a, on od Ibn Omera, r.a, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s, naziva se - kako smatra imam Buhari i brojni drugi hadiski strucnjaci - zlatnim lancem prenosilaca!18 Malik u Muvetta'u od ovog ucitelja bilježi 80 hadisa.19

Ucitelj koji je ostavio nesporan uticaj na imama Malika bio je, svakako, i Dža'fer es-Sadik, koga ši'ije smatraju svojim imamom, od koga u Muvetta'u prenosi 9 hadisa i to: 5 musned i 4 munkati'-predaje.20

Inace, Dža'fer Es-Sadik je dvojako tretiran. On je jedna licnost za Ehlisunnetsku ulemu i umjerene historicare a druga za pojedine ekstremne ši'ije. Ocito je da su mu pojedini ekstremni pripadnici ši'ija pripisali ono što njemu, doista, ne pripada.

Od ostalih ucitelja izdvojicemo samo neke: Amir b. Abdullah b. ez-Zubejr, Zejd b. Eslem, Se'id el-Makburi, Ishak b. Abdullah b. Ebi Talha, Abdullah b. Dinar, Ebu-z-Zinad Abdullah b. Zekvan, Hišam b. Urve, Jahja b. Se'id el-Ensari, Muhammed b. el-Munkedir, Salim Ebu-n-Nadr, Ejjub es-Sihtijani, Humejd et-Tavil, Humejd b. Kajs el-A'redž i dr.21

UCENICI

Imam Malik ostavio je generaciju izvrsnih ucenika. cak su i najpoznatiji imami u njegovo vrijeme bili njegovi ucenici. Obzirom da je živio u gradu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, svi koji su odlazili na hadž i svracali u taj grad, nezaobilazno su posjecivali Malika i saznavali od njega. Jedni su ostajali i van sezone hadža, kako bi što više saznali od njega. Osim toga, njegov dugi životni vijek - blizu 90 godina - bio je razlogom da ga je imala priliku cuti i od njega preuzeti zavidno znanje, doista, velika skupina zaljubljenika u islamske znanosti!

Tako od njega prenose brojne predaje cak i njegovi ucitelji i veliki islamski ucenjaci, kao što su, recimo: Ez-Zuhri, Hišam b. Urve, Jahja b. Ebi Kesir, Ejjub es-Sihtijani, Rebi'a b. Ebi Abdurrahman, Jahja b. Se'id el-Ensari, Musa b. Ukbe, Ebu Suhejl i dr.

Zatim njegovi vršnjaci i kolege imami u raznim islamskih disciplinama, kao što su: Ebu Hanife, Ebu Jusuf, Muhammed b. Hasan eš-Šejbani, el-Evza'i, Šu'be, Sufjan es-Sevri, Sufjan b. Ujejne, Lejs b. Sa'd, Hammad b. Seleme, Hammad b. Zejd, Abdullah b. El-Mubarek, Veki' b. El-Džerrah, Jahja el-Kattan, Ebu Davud et-Tajalisi, Jahja b. Jahja el-Lejsi i dr.

Medu njegovim brojnim ucenicima bili su: Abdullah b. Vehb, Abdurrahman b. el-Kasim, Ešheb b. Abdulaziz, Esed b. el-Furat, Abdulmelik b. el-Madžišun, Abdullah b. Abdulhakem i dr.22

Inace, posljednji ucenik koji prenosi Muvetta' direktno od Malika bio je Ebu Huzafe Ahmed b. Isma'il es-Sehmi, koji je živio - kako tvrdi Hafiz ez-Zehebi - 80 godina nakon smrti imama Malika!23

Muhammed b. Hasan eš-Šejbani, jedan od najpoznatijih Ebu Hanifinih ucenika i jedan od velikih ucenjaka hanefijske pravne škole, bio je ucenik Imama Malika u hadisu i hadiskim znanostima i, mora se konstatovati, Malik mu je itekako pomogao da stasa u velikog hadiskog strucnjaka! Muhammed priznaje: Pred Malikovim vratima sam stajao tri godine i cuo iz njegovih usta više od 700 hadisa!24

ODNOS PREMA HADISU

Ljubav prema hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila je prepoznatljiva crta ovog islamskog velikana. Upravo zbog te ljubavi, izuzetne angažiranosti i posebnog doprinosa ovoj islamskoj disciplini, postao je imam u ovoj oblasti, a sened u kojem se on nalazi, proglašen je, kod najvecih hadiskih strucnjaka, najutenticnijim senedom! Uz to, ocijenjen je do maksimuma povjerljivim, pouzdanim i preciznim, kada je u pitanju prenošenje hadisa i hadiskog teksta! Njegova preciznost u hadisu bila je paradigmaticna, pa, otuda i izjave hadiskih strucnjaka o njegovoj temeljnosti u ovoj oblasti.

Tako Sufjan kaže: Kritika imama Malika u vezi sa prenosiocima hadisa bila je do kraja rigorozna!25

Ali b. el-Medini veli: Nije mi poznato da je Malik bilo ciji hadis izostavio izuzev onaj u kojem je neki nedostatak primijetio!26

Imam Šafi'i konastatira: Ako bi bilo šta sumnjivo primijetio u hadisu, Malik bi ga izostavljao!27

Naravno, ovaj stepen u hadiskoj znanosti ne može se tek tako steci. Zato je trebalo uložiti maksimalan napor, trud i odricanje. To sam Malik docarava kada kaže: Svojom rukom sam napisao 100.000 hadisa! Inace, brojni autori smatraju da je tih 100.000 hadisa Imam Malik znao napamet!28

Na drugom mjestu kaže: Ovo znanje (tj.hadis) je vjera, pa pazite od koga ga preuzimate! Ja sam zapamtio 70 onih koji su govorili: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kod ovih stubova - aludirajuci na stubove Vjerovjesnikove, s.a.v.s, džamije - medutim, ja ništa od njih nisam preuzeo! Ima nekih kojima bih povjerio kucu punu zlata i oni to ne bi pronevjerili, medutim, oni nisu strucnjaci u hadisu!29

Imam Malik se, s krajnjim respektom odnosio spram hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tako, kada bi ga ljudi pitali za neki šerijatskopravni propis, on bi im, bez prethodnih priprema, odgovorio ili fetvu izdao, medutim, kada su ga pitali za neki hadis, on ne bi izišao iz kuce dok ne bi uzeo abdest, namirisao se, pocešljao bradu i obukao najljepše odijelo koje je imao, a onda bi tako skrušeno izišao, iz respekta prema hadisu i onome ko je hadis izgovorio!30

Bilježi se da ga je, dok je citirao jedan hadis, škorpion ujeo 16 puta, a on je trpio bol i nije prekinuo citiranje rijeci Vjerovjesnika, s.a.v.s. Kada su ga, nakon toga, upitali: Zašto na vrijeme nije prekinuo citiranje tog hadisa, odgovorio je: Trpio sam iz respekta prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.!31

Kada bi citirao hadis, nikada to ne bi cinio povišenim tonom. Takode, nikada nije oponirao hadisu. Katkada bi pokazivao na kabur Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izjavivši: Od svakog se može uzeti i odbaciti, izuzev od stanovnika ovog kabura!, misleci na Vjerovjesnika, s.a.v.s!32

Upravo zbog te neizmjerne ljubavi spram Poslanika islama, s.a.v.s, nije htio ni njegov grad nikada napuštati, izuzev za vrijeme obavljanja hadžskih obreda! Tako su mu neke halife nudile da preseli u Bagdad, tadašnju islamsku prijestonicu, da tamo širi svoje ogromno znanje, što je Malik odbio, žarko želeci ostati u Medini, u susjedstvu Vjerovjesnikovog, s.a.v.s, kabura!33

Zna se da nikada nije ni na jednoj jahacoj životinji prohajao Medinom upravo iz poštovanja prema tijelu Poslanika, s.a.v.s., koje je tu pokopano! Malik kaže: Stidim se da jašem životinju koja bi svojim kopitama gazila zemlju koja u svojoj utrobi drži tijelo Allahovog Poslanika, s.a.v.s!!!34

MUVETTA'

Najpoznatije njegovo djelo je Muvetta'. Na njemu je Imam Malik aktivno radio, kako navodi šejh Muhammed Ebu Zehre, oko 11 godina, i to od 148. do 159. god. po Hidžri.35 Inace, u sredivanje i dotjerivanje tog djela utrošio je punih 40 godina!36

Razlog nastajanja tog djela je, kako se navodi, bio je prijedlog halife Ebu Dža'fera el-Menusra, koji je prilikom obavljanja hadža, sreo imama Malika i predložio mu da napiše djelo koje ce biti izmedu Ibn Omerove, r.a, strogosti i Ibn Abbasove, r.a, popustljivosti. On je napisao ovo djelo i nazvao ga Muvetta'om.37 Medutim, sam Malik navodi drugi razlog, zbog cega je ovom djelu dao ime: Muvetta'. On kaže: Ovo sam djelo dao na uvid sedamdeseterici medinskih pravnika, koji su ga decidno pregledali, ocijenili i primjedbe dostavili, pa sam ga zato i nazvao El-Muvetta'/Utrveni put!38

Kada je za to cuo halifa El-Mehdi iz Malikovih usta, naredio je da se njemu i njegovim ucenicima dodijeli 5.000 zlatnika. Harun er-Rešid, poznati islamski vladar, prilikom obavljanja hadžskih obreda, slušao je iz usta Malikovih, sa svojim sinovima, njegov Muvetta' i predložio, tom prilikom, Maliku da objesi Muvetta' na Kjabu i obaveže muslimane da se striktno pridržavaju ove knjige. Medutim, Malik je odbio taj prijedlog, rekavši da su se ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, razilazili u nekim pitanjima, pa su zato otišli u razlicite predjele, pa bi obavezivanje ljudi na slijedenje samo jedne knjige dovelo, nesporno je, do velikih nesporazuma i nesuglasica!39 To je najbolja lekcija svim fanaticnim pripadnicima razlicitih mezheba i pravaca, kako se treba tolerantno ponašati i uvažavati druga mišljenja i razlicite pristupe!!!

U Muvetta'u se nalazi ukupno 1.720 hadisa, zajedno sa citatima ashaba i tabi'ina. Od tog broja 600 su musned-predaje, 228 mursel-predaje, 613 mevkuf-predaje i 285 izreke tabi'ina.40 Inace, Malik od 100.000 hadisa koje je pamtio, uvrstio je, u pocetku, u svoj Muvetta' 10.000 hadisa. Medutim, vremenom je dosta izostavljao, pa je, po njegovom preciznom kriteriju moglo, na kraju, proci svega 1.720 predaja, od cega je bilo svega 600 Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa!41 Znacajno je napomenuti, kako navodi i naš Mehmed ef. Handžic, da se muttesil-predaje koje se nalaze u ovom djelu ubrajaju medu najvjerodostojnije hadise uopce!42

Ovo djelo, uz hadise, tretira i brojna fikhska pitanja, pa se, s pravom može reci, da je i fikhsko koliko i hadisko.43 El-Kettani tvrdi da Malik u Muvetta'u tretira oko 3.000 šerijatskopravnih pitanja!44

Vrijednost djela najbolje ce oslikati rijeci imama Šafije, koji kaže: Nakon Allahove knjige, Kur'ana, na Zemlji se nije pojavila autenticnija knjiga od Muvetta'a! U drugoj verziji stoji: Nije se pojavila na Zemlji knjiga bliža Kur'anu od Muvetta'a! U trecoj verziji se bilježi: Najkorisnija knjiga, nakon Kur'ana, je Muvetta'!45

Imam en-Nevevi, komentirajuci ove rijeci Imama Šafije, a oslanjajuci se na poznate islamske autoritete, kaže: Ovo je Šafija izjavio prije nastajanja Sahiha Buharije i Muslima. Ova dva djela su, prema konsenzusu islamske uleme, vjerodostojniji od Muvetta'a!46 To zastupa i poznati imam u hadisu, Ibnu-s-Salah.47

Ibn Abdu-l-Berr istice: Muvetta'u nema premca! Nema, izuzev Allahove Knjige, knjige iznad ove!48

Ed-Dehlevi zakljucuje: Malikov Muvetta' je najvjerodostojnije, najpoznatije, najstarije i najobuhvatnije šerijatskopravno djelo!49

Islamski ucenjaci su se, uglavnom, razišli u pogledu autenticnosti predaja u ovom djelu. Tako ga neki preferiraju u odnosu na Buharijin i Muslimov Sahih, drugi ga izjednacavaju i stavljaju u istu ravan sa ova dva najpoznatija hadiska djela, a treci smatraju da su merfu' i muttesil-predaje u ovom djelu ravne predajama navedena dva Sahiha, dok predaje koje nisu takve, nisu na tom nivou. Medutim, vecina islamskih ucenjaka, obzirom na postojanje velikog broja citata ashaba, tabi'ina i Malikovih promišljanja, svrstavaju ga odmah nakon Sahiha Buharije i Muslima, što je, po njima, i najispravnije.50

Buduci da navode iz ovog djelo prenosi veliki broj ucenjaka, ono se vrlo brzo proširilo van granica Medine i stiglo do najudaljenijih podrucja islamske države!

KOMENTARI

Veliki broj komentara napisan je u vezi sa ovim najznacajnijim Malikovim djelom. Od brojnih komentara isticu se:

1.- Et-Temhidu lima fi-l-Muvetta' mine-l-me'ani ve-l-esanid, autor Ibn Abdu-l-Berr (umro 463. god. po H.),

2.- El-Istizkaru lima fi-l-Muvetta' mine-l-me'ani ve-l-asar, spomenuti autor,

3.- El-Munteka fi šerhi Muvetta' Imami Dari-l-hidžre, autor Ebi-l-Velid b. Badži, (umro 474. god. po H.),

4.- El-Mesalik, fi šerhi Muvetta' Imam Malik, autor Ebu Bekr b. El-Arebi (umro 543.),

5.- El-Kabes, fi šerhi Muvetta' Malik b. Enes, isti autor,

6.- Tenviru-l-havalik, ala šerhi Muvetta' Malik, autor imam es-Sujuti (umro 911.),

7. - Šerh Mulla Ali, autor Muhammed Kari el-Hanefi (umro 1014.),

8.- Šerhu-z-Zerkani ala Muvetta' Malik, autor Muhammed Abdulbaki b. Jusuf ez-Zerkani (umro 1122.),

9.- El-Musevva fi šerhi El-Muvetta', autor Ahmed Velijjullah ed-Dehlevi (umro 1176),

10. - Evdžuzu-l-mesalik, ila šerfhi Muvetta' Malik, autor Muhammed Zekerijja el-Kandehlevi.51

OSTALA DJELA

Pored Muvetta'a Malik je napisao:
1.- Tefsiru garibi-l-Kur'ani,
2.- Risale fi-r-reddi ale-l-kaderijje,
3.- Risale fi-l-akdijje,
4.- Risale fi-l-fetva ila Ebi Gassan,
5.- Kitabu-s-surur,
6.- Kitabu-s-sijer,
7.- Kitabun fi-n-nudžumi ve hisabi medari-z-zemani ve menazili-l-kameri,
8.- Risale ile-l-Lejs b. Sa'd,
9.- Risale ile-r-Rešidi fi-l-adabi ve-l-meva'izi.52

OSOBINE

Malik je bio lijep i korpulentan. Uvijek je bio lijepo obucen. Oblacio je bijelu odjecu. Mnogo je koristio mirise. Volio je lijepu hranu a posebno meso. Od voca je najviše voli banane, isticuci: Ništa više ne lici na džennetske plodove od njih!53

Bio je izuzetne inteligencije i izuzetno je dobro pamtio. Znao je zapamtiti desetine hadisa prilikom samo jednog slušanja!54 Tako kaže na jednom mjestu: Bio sam kod Se'ida b. El-Musejjeba, Urveta, Kasima, Ebu Usame, Humejda i Salima, i od svakog od njih sam cuo od 50 do 100 hadisa. Kada sam otišao od njih, znao sam citirati sve te hadise koje sam od njih cuo, a da ni jednom ne pogriješim!55

Za njega se tvrdi, da je cuvajuci svoj jezik, puno šutio. Vrlo malo je izdavao fetve. Imao je, nadasve, lijep odnos prema svojoj porodici: supruzi, tri sina i kcerki Fatimi, koja je znala njegov Muvetta' napamet. Ona bi sjedila iza vrata, pa kada bi neko citirao Maliku njegovo djelo i pogriješio, Fatima bi pokucala na vrata, pa bi Malik naredio da se ponovi citanje a onda bi ispravio grešku.56

Puno vremena je provodio u ibadetu. Za njega se tvrdi, da kada bi ušao u kucu, odmah bi uzimao Kur'an u ruke i dugo bi ucio!57

MIŠLJENJA DRUGIH
O IMAMU MALIKU

Malik je vrlo mlad postao poznat i popularan ucenjak. Cak je nadmašio i brojne ucitelje još za njihova života. Sam je izjavio: Nisam poceo izdavati fetve dok mi sposobnost za to nije priznalo 70 ucenih ljudi. Malo je ljudi kod kojih sam ja ucio, a da mi se za svoga života nisu obracali, piatajuci me o pojedinim naucnim stvarima!58

Rijetki su islamski velikani o kojima je izreceno tako pohvala kao u slucaju imama Malika.

Imam Šafija kaže: Imam Malik je moj ucitelj. Od njega sam uzimao znanje!59

Na drugom mjestu kaže: Ako dode neka predaja, onda je Malik kao zvijezda!60

Na trecem mjestu on iznosi: Da nije bilo Malika i Sufjana b. Ujejne, nestalo bi znanja u Hidžazu!61

Ibn Vehb priznaje: Da nisam upoznao Malika i Lejsa, zalutao bih!62

El-Ka'nebi kaže: Došli smo Sufjanu b. Ujejni i zatekli ga veoma skrhanog i tužnog. Receno im je da je razlog takvom stanju vijest o smrti Imama Malika. Sufjan im je tada rekao: Nije na citavoj Zemlji nikog sebi ravna ostavio!63

Esed b. el-Furat kaže: Ako tražiš Allahovo zadovoljstvo i Ahiret, onda se drži Malika!64

Ebu Jusuf, poznati fakih i ucenik Ebu Hanife, veli: Nisam vidio ucenije osobe od Ebu Hanife, Malika i Ibn Ebi Lejle!65

Et-Taberi kaže da je cuo Ibn Mehdija kako istice: Nisam vidio covjeka pametnijeg od imama Malika!66

En-Nesai kaže: Allahovi povjerenici nad znanjem Allahovog Poslanika, s.a.v.s, su trojica: Šu'be, Malik i Jahja el-Kattan!67

Ahmed b. Hanbel konstatira: On je imam i u hadisu i u fikhu!68

Opreznost i preciznost u hadisu bile su njegove prepoznatljive crte. Tako Ma'n b. Isa kaže: Malik b. Enes se bojao da ne zamijeni harf ba i harf ta i tome slicno!69

Abdurrahman istice: Nikoga ne stavljam ispred Malika kada je u pitanju vjerodostojnost hadisa!70

Jahja b. el-Kattan veli: Ne postoji vjerodostojnija osoba u hadisu od Malika! On je bio imam u hadisu!71 Na drugom mjestu napominje: Nikoga iz njegovog vremena ne stavljam ispred Malika!72

En-Nesai veli: Malik je, nakon tabi'ina, za mene najveci! Nema boljeg, pouzdanijeg i preciznijeg u hadisu od njega, niti osobe sa manje predaja od slabih prenosilaca! Ne znamo da je uopce prenosio, ako izuzmemo Abdulkerima, od onih ciji se hadisi ne uvažavaju i odbacuju!73

Ibn Huzejme, autor Sahiha, priznaje: Mi smo analizirali Malikove predaje. Ako on prenosi od nekog šejha i mi bismo prenosili, a ako on to nije cinio, i mi smo odbijali primiti takvu predaju!74

Otuda, s pravom, Sufjan b. Ujejne istice da je Malik bio najrigorozniji u kritici prenosilaca hadisa!75

Sljedeci primjeri na najbolji nacin iskazuju njegovu skromnost, savjest i iskrenost. Hejsem b. Džemil kaže: Maliku su postavili 48 pitanja. Na 32 je odgovorio: Ne znam!76

Halid b. Haddaš veli: Postavio sam Maliku 40 pitanja. Odgovorio mi je samo na pet!77

Nakon izloženog, nikoga ne treba iznenaditi što vecina islamskih ucenjaka smatra da se upravo na Malika odnosi hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji prenosi Ebu Hurejre, r.a: Uskoro bi moglo doci vrijeme da svijet putuje radi znanja, pa da ne nade nikog ucenijeg od ucenjaka Medine!78

ISKUŠENJA

Gotovo svi islamski velikani nailazili su na velika iskušenja zbog ponašanja vladajucih struktura. Od toga nije bio pošteden ni imam Malik. On je, kao i brojni drugi veliki islamski ucenjaci, bio maltretiran i fizicki mucen. Doduše, postoje razlicite verzije o razlogu njegova mucenja.

Po jednoj od verzija koja se uveliko provlaci kroz islamsku literaturu, halifa Ebu Dža'fer el-Mensur pokušao je osporiti hadis koji je citirao Imam Malik: Ne vrijedi razvod braka pod prisilom!,79 što je podrazumijevalo da nema prisege ni halifi pod presijom, pa je halifa tražio da on taj hadis ne prenosi drugima, što je Malik odbio i zbog toga je bicevan!80 Nakon tog slucaja, od posljedica tih udaraca, kako navodi Ibrahim b. Hammad, Malik je jednom rukom držao drugu!81 Navodi se da je to bilo 147. god. po Hidžri.82

Nakon tog slucaja reagirali su gradani Medine, pa je halifa El-Mensur tražio oprosta od Imama Malika, pravdajuci to nesporazumom i obznanivši narodu, za vrijeme hadža, da fetve jedino mogu izdavati Imam Malik i Ibn Ebi Zi'b!83

SMRT

Svi autori slažu se da je Imam Malik umro 179. god. po Hidžri.84 Hafiz ez-Zehebi tvrdi da se samo na jednom mjestu, greškom, od njegovog pisara Habiba spominje 180. godina, kao godina njegove smrti.85

Postoje razilaženja samo u tome koliko je Malik godina živio. El-Kadi Ijad navodi više verzija u tom pogledu. Tako spominje 70, 84, 85, 86, 87, 89, 90 i 92 godine.86 Ebu Muhammed ed-Darrab energicno tvrdi da je njegov životni vijek bio 86 godina, dok su svi drugi navodi netacni!87

Ukopan je u Beki'i, poznatom medinskom mezaristanu, gdje su pokopani i brojni casni ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Bilješke:
1. Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/48-49 i Tehzibu-t-tehzib, 4/6.
2. Vidi: Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, šerh ala Muvetta' Malik, 3/164.
3. Ibn Hadžer, El-Isabe fi temjizi-s-sahabe, 4/144.
4. Vidi: Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 287.
5. Provjeri: Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/164 i dr. Ahmed Eš-Širbasi, El-E'immetu-l-erbe'a, str. 70-71.
6. Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/49, El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str.227, dr. Muhammed Kjamil Husejn, Predgovor u knjizi: Muvetta' Malik, str. 23, dr. Subhi Es-Salih, Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, sxtr. 388; Muhammed es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 327 i dr Muhammed Udžadž el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str.343.
7. Vidi: Dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekjanetuha fi-t-tešri'i-l-islami, str. 430 i El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 42.
8. Šire o tome: Dr. A. eš-Širbasi, cit. djelo, str. 72.
9. Uporedi: Dr. A. ešŠirbasi, cit. djelo, str. 73.
10. Dr. Muhammed Kjamil Husejn, cit. djelo, str. 23
11. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 73.
12. Dr. M. K. Husejn, spomenuto djelo, str. 23
13. Navdeni izvor i strana. Uporedi: Ibn Kajjim, A'lamu-l-muvekki'in, 3/84, u kojima spominje Ibn Šihaba i Rebi'u, kao dva znacajna Malikova ucitelja.
14. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 73.
15. Ibn Abdu-l-Berr, Tedžridu-t-temhid, str. 34.
16. Uvod u Muvetta', str. 25.
17. El-Hakim, Ma'rifetu-l-ulumi-l-hadisi, str. 53 i Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, str. 35.
18. Dr. M.K.Husejn, Uvod u Muvetta', str. 25.
19. Navedeno djelo, str. 26.
20. Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/49-51; Tehzibu-t-tehzib, 4/6 i dr. A. eš-Širbasi, cit. djelo, str. 74.
21. Vidi šire: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/52-54; Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188; Tehzibu-t-tehzib, 4/6-7 i eš-Širbasi, cit. izvor, str. 82-83.
22. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/54.
23. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 83.
24. Navedeni izvor, str. 74.
25. Isti izvor i strana.
26. Isti izvor i strana.
27. Navedeno djelo i str.
28. Navedeno djelo i str.
29. El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1/46. Uporedi: Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 74.
30. Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/166.
31. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 75.
32. Spomenuti izvor, str. 76.
33. Spomenuti izvor i strana.
34. Vidi: Dr. Muhammed Udžadž el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 345.
35. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 93.
36. Dr. Mustafa es-Siba'i, Es-Sunnetu ve mekjanetuha fi-t-tešri'i-l-islami, str. 431.
37. Isti izvor i strana.
38. Isti izvor i strana. Pogledaj, takode: dr. M.K.Husejn, cit. djelo, str. 32-33.
39. El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 46. Vidi takode: dr. S. es-Salih, cit. djelo, str. 387 i dr. Muhammed Abdullah Veled Kerim, Uvod u knjizi: Kitabu-l-kabes, fi šerhi Muvetta' Malik b. Enes, 1/58.
40. Muhammed Fuad Abdulbaki, Uvod u Muvetta', str. 4.
41. M. Handžic, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 81.
42. Vidi o ovoj problematici: Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 93-94. O tome piše i M. Handžic u djelu Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 81.
43. Er-Risale el-mustatrife, str. 13.
44. Vidi: Muhammed Fuad Abdulbaki, cit. djelo, str. 3-4. Uporedi: Ibnu-s-Salah, Ulumu-l-hadisi, str. 18.
45. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 95.
46. Ulumu-l-hadisi, str. 18.
47. Dr. M. A. Veled Kerim, cit. djelo, 1/57.
48. Isto djelo i strana.
49. Vidi o tome: dr. M. U. el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 347.
50. Vidi o tome: Uvod u djelo: Ibnu-l-Arebi, Kitabu-l-kabes, 1/61; El-Huli, cit. djelo, str. 50-53; Muhammed Lutfi es-Sabag, El-Hadisu-n-nebevi, str. 328-329 i dr. M. es-Siba'i, cit. djelo, str.434-435.
51. Uporedi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/88-90 i Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 96.
52. Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 111. Pogledaj o njegovim osobinama: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/69 i El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188.
53. Provjeri: Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 114.
54. Es-Sujuti, Tenviru-l-havalik, 3/165.
55. Vidi: Eš-Širbasi, cit. djelo, str.116.
56. Isti izvor i strana.
57. M. Handžic, cit. djelo, str. 85.
58. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74.
59. Ebu Nu'ajm, Hiljetu-l-evlija, 6/318.
60. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/75.
61. Isti izvor, 8/75 i 111.
62. Hil’jetu-l-evlija, 6/321; Sijeru a'lami-n-nubela', 8/110 i M.Handžic, cit. djelo, str. 86.
63. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/94.
64. Isti izvor i strana.
65. Tehzibu-t-tehzib, 4/8.
66. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/106.
67. Isti izvor, 8/94.
68. Hatib el-Bagdadi, El-Kifaje fi ilmi-r-rivaje, str. 179; Hiljetu-l-evlija, 6/318 i Sijeru a'lami-n-nubela', 8/107.
69. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/74.
70. Isti izvor, 8/75.
71. Hiljetu-l-evlija, 6/321.
72. Tehzibu-t-tehzib, 4/8.
73. Isti izvor i strana.
74. El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188.
75. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/77. Uporedi: El-Gazali, Ihjau ulumi-d-din, 1/46.
76. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/77.
77. Bilježi ga Tirmizi i ocjenjuje kao hasen-sahih. Bilježe ga još: Ahmed, Ibn Hibban, Hakim i Bejheki. Ibn Hibban i Hakim ga ocjenjuju vjerodostojnom predajom, a s njima se slaže i Ez-Zehebi.
78. Ova predaja se nigdje ne bilježi kao merfu'-predaja. Ovo je mevkuf-predaja koja se veže za Ibn Abbasa, r.a. Bilježi ga Ibn Ebi Šejbe u El-Musannefu.
79. Ibn Hillikan, Vefejatu-la'jan, 4/137 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8.
80. Sijeru a'lami-n-nubela', 8/80.
81. Muhammed Muhammed Ebu Zehv, El-Hadisu ve-l-muhaddisune, str. 289.
82. Vidi o tome: Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 87-91. Ibn Ebi Zi'b je Ebu-l-Haris Muhammed b. Abdurrahman el-Medeni, jedan od ucenjaka iz generacije etba'i-t-tabi'ina. Prozvan je Fakihom Medine. Roden je 80. a umro 159. god. Po Hidžri.
83. Vidi, na pr.: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/130; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188, Tehzibu-t-tehzib, 4/8.
84. Vidi: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/131.
85. Vidi o razlicitim verzijama njegovog životnog vijeka: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/131-132; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188 i Tehzibu-t-tehzib, 4/8.
86. Pogledaj: Sijeru a'lami-n-nubela', 8/132.
87. Prethodni izvor i strana. Vidi takode: El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/188; El-Kasimi, El-Fadlu-l-mubin, str. 227 i Eš-Širbasi, cit. djelo, str. 117.