svaki slijedeći prijevod kur*ana trabalo bi da bude korak naprijed

Intervju: prof.dr. Jusuf Ramic, profesor arapskog jezika i književnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Sa prof.dr. Jusufom Ramicem, profesorom arapskog jezika i književnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, razgovor smo zapoceli, upravo, o njegovoj struci - o prevodenju. Upitali smo prof. Ramica kako vidi tu djelatnost na našim prostorima tom polju? Dr. Ramic odgovara:
- Ja redovno pratim ono što se odnosi na prevodenje na naš jezik. I, šta mogu reci? Primjecujem da se trošimo tamo gdje ne treba. Prevodimo ono što je vec prevedeno. Tako imamo npr. prijevod djela E. Saida « Orijentalizam» koje se nedavno pojavilo i kod nas, a vec je prevedeno u Zagrebu. Imamo prijevod kapitalnog djela Al-Ihja' (prvi dio) Ebu Hamida el-Gazalija. To djelo pojavilo se i u Sarajevu i u Mostaru. Tu je i prijevod «1001 noci» koji se prije ovoga u Sarajevu pojavio u Beogradu i Novom Sadu. Zatim tu su prvi i drugi dio prijevoda Al-Ejjam (autobiografija Taha Huseina), Mu'allake 1971. i 2004. itd. Sve to svjedoci da se trošimo tamo gdje ne bismo trebali, da cesto prevodimo ono što je vec prevedeno.

Da li imamo dovoljno prijevoda Kur'ana?
- Kur'an treba prevoditi, ali svaki slijedeci prijevod trebalo bi da bude iskorak u odnosu na ranije prijevode. Ukoliko to prevodilac može da nam priušti onda takve pokušaje treba pozdraviti. Prevodenje Kur'ana je, zaista, težak posao. Prevodenje «svetih knjiga» je najteži posao kojeg su se ustrucavali i najvrsniji prevodioci. Ustrucavali su se zarad toga da svojim prevodenjem ne izostave ono što ne bi smjelo izostati, ono što bi dovelo do krivotvorenja teksta Svete knjige.

Osvrt na Durakovicev prijevod

Dakle, kako vidite prevodenje Kur'ana na bosanski jezik?
- Smatram da nemamo odviše prijevoda Kur'ana, bez obzira što smo mala zemlja. Imamo samo sedam prijevoda Kur'ana, a u drugim zemljama Evrope kao, recimo, u Njemackoj - Kur'an je preveden i po 50 puta. Isto tako, tu si i brojni prijevodi na engleskom, francuskom i drugim jezicima. Prema tome, Kur'an treba prevoditi kako bismo dosegli ono što Kur'an krije u svojim koricama. Nedavno smo dobili i prijevod Esada Durakovica koji je najavljivao novi iskorak u prevodilackom smislu isticuci taj književno-estetski sloj koji je želio zahvatiti. Medutim, išcitavajuci taj prijevod uocio sam da tu nema nikakvog iskoraka. Mnoga pitanja su i dalje ostala netaknuta, kao npr. pitanje figura konstrukcije, pitanje rime, pitanje metaforicki upotrijebljenih rijeci u Kur'anu itd.
U sva tri broja Preporoda u kojima sam pisao o tom prijevodu morao sam da se osvrcem na figure konstrukcije, a u trecem nastavku i da izdvojim poseban odjeljak o tome. Toliko je toga naglašeno u originalu, ali ne i u prijevodu Esada Durakovica da se o tome zaista može napisati i jedna dobra disertacija. Rima je u tom prijevodu takoder nategnuta. Ona nije u službi sadržaja. Ona je sama sebi svrha. Zbog rime prevodilac je poremetio i slobodno kur'ansko kazivanje:

«Opskrba vaša i ono što vam je obecano na Nebu se nalazi.
Pa tako Mi Gospodara Neba i Zemlje, to je istina kao što je i to da zborite vi!» (Ad-Dariyat, 22-23).
Ako bismo sada prijevod prvog ajeta vratili u arapski jezik onda bi on izgledao ovako: «Ve rizqukum ve ma tu'adune fi-s-semai». A znano je svima da ovaj ajet u Izvorniku glasi: »Ve fi-s-semai rizqukum ve ma tu'adune» (Na nebu je opskrba vaša i ono što vam je obecano). To je samo jedan primjer koji jasno govori da sa ovim prijevodom nešto nije uredu.

I u prevodenju metaforicki upotrijebljenih rijeci u Kur'anu Durakovic je bio nekonzistentan. Na jednom mjestu preferira konotativno znacenje rijeci, a na drugom denotativno znacenje:
I kažu Jevreji: «Allahova ruka škrtari! Njihove ruke škrtare, i zbog onoga što govore neka su prokleti! naprotiv, štedre su Njegove ruke... (Al-Maide,64).
I nemoj držati svoju ruku kao da za vrat vezana ti je, ali nemoj previše ni pružati je... (Al-'Isra', 29).
Iste rijeci u oba ajeta (magluletun i mebsutatun). U prvom prihvata njihovo konotativno znacenje, a u drugom ostaje dosljedan njihovom denotativnom znacenju.

Koliko je, inace, u prevodenju znacajan sam kontekst?

- Kada je rijec o kur'anskim ajetima, u prevodenju je vrlo važan kontekst. Na to je ukazivao i Majmonid u 12. stoljecu. Prema Simeonu, kontekst upravlja upotrebom i znacenjem rijeci povezujuci ih s drugim pojavama šire stvarnosti. U Durakovicevom prijevodu mnogi ajeti nisu posmatrani u kontekstu s drugim ajetima, niti su znacenja rijeci bila povezana sa pojavama šire stvarnosti:
«Vaša nesreca je s vama» (Ja-Sin, 19).
«Svakom covjeku djelo njegovo cemo o vrat objesiti» (El-Isra, 13).
U oba ajeta upotrijebljena je rijec tair (ptica). Zašto ptica? Zato što su prijeislamski Arabljani ljudske sudbine citali iz leta ptica. E, zato u Kur'anu ove ajete treba dovoditi u vezu s pojavom šire stvarnosti - periodom u kome su Arabljani živjeli. Durakovic je ovdje, ipak, otišao na konotativno znacenje i smatram da je to uredu, mada je u fusnoti trebalo pojasniti zašto je u ovim ajetima upotrijebljena rijec ptica.

Korkutov prijevod Kur'ana je najbolji prijevod na naš jezik

A, šta je s drugim našim prijevodima?

- Imamo još šest kompletnih prijevoda Kur'ana. Prvi je prijevod Mice Ljubibratica, drugi Karabegov, treci Pandža-Cauševicev, cetvrti Korkutov, peti Mlivin i šesti - Enesa Karica.
Pored ovih prijevoda tu su i komentari prijevoda Kur'ana. Cetiri su takva prijevoda. Uskoro ce se pojaviti i prijevod Mahmuda Šeltuta, bivšeg rektora Al-Azhara, u izdanju Fakulteta islamskih nauka. Dakle, prilican je broj prijevoda Kur'ana. Medutim, gledajuci prijevode koji su se pojavili prije prijevoda Esada Durakovica, primjecujemo da je tu, takoder, prilicno zastupljeno ono što nije dobro uradeno i dobro privedeno kraju. U Korkutovom prijevodu su negdje zapostavljeni povodi Objave Kur'ana, te su otuda i pogrešno prevedeni pojedini ajeti. I u njegovih prethodnika ima slicnih propusta. No, i pored tih nedostataka, možemo slobodno reci da je Korkutov prijevod najbolji prijevod Kur'ana na bosanski jezik. Korkutov prijevod je, zaista, najbolji. On je direktno prevodio sa arapskog jezika. Njegov prijevod je osnova za sve prijevode koji su se poslije pojavili.

Vi ste profesor arapskog jezika i književnosti, a polje vašeg naucnog interesiranje je tefsir i kulturna povijest. Kako ocjenjujete prijevode sa komentarom Kur'ana na naš jezik?
- Studirao sam na Al-Azharu arapski jezik i književnost. To je moja preokupacija. Na Al-Azharu smo u programu imali tefsir i hadis. Više smo pažnje posvecivali tome nego pravnim normama koje su bile u fokusu teološkog fakulteta. Kad sam se vratio, zaposlio sam se u Islamskoj zajednici. Tu vec dugo radim na Fakultetu islamskih nauka. Od 1996. do 2000. godine objavljeno je u izdanju FIN-a 30 knjiga prijevoda sa komentarom Sejjida Kutba, pod naslovom « U okrilju Kur'ana». Poslije Kutbovog komentara pojavio se Ibn Kesirov prijevod Kur'ana u izdanju humanitarne organizacije Visoki saudijskog komiteta. Tu je i Atajicev prijevod sa komentarom, kao i komentar Muhammeda Asada. Hocu da naglasim da su svi ti komentari i prijevodi Kur'ana usaglašavani sa postojecim prijevodima Kur'ana u nas, tako da se susrecemo sa istim greškama.

Navodimo samo jedan primjer iz najnovijeg prijevoda: «Natrag se vratite i držite se druge svjetlosti» (El-Hadid, 13). Šta znaci - natrag se vratite? Ima li smisla uopce tako nešto kazati? To je redundantno, suvišno, besmisleno. To je prema Simeonu, nedostatak stila, siromaštvo jezika itd.. Zašto? Jer verae nije adverb, verae ovdje ima znacenje vracanja i služi kao pojacanje glagolu vratiti se. Outuda bi ovaj ajet trebalo prevesti - «Vratite se, vratite se, pa drugu svjetlost potražite». O tome niko nije vodio racuna. Svojevremeno sam u Alžiru podnio referat o prijevodima Kur'ana na bosanski jezik. Referat je kasnije uvršten u Enciklopediju o prijevodima Kur'ana. Tu sam iznio nešto cega nema u našim postojecim prijevodima. Cini mi se da je tada Korkutov prijevod tek bio najavljivan. Osvrnuo sam se na Ljubibraticev, Karabegov i Pandža-Cauševicev prijevod. Iznio sam neke primjere gdje su prevodioci zaista pogriješili. Na kraju, treba da znamo da je sve ovo što mi radimo subjektivne prirode, te da postoji mogucnost griješenja.

Naravno, na greškama se uci. No, koliko sam kur'anski jezik dozvoljava promjene u odnosu na Izvornik?

- Kur'an je objavljen na arapskom jeziku. A, arapski jezik je prije islama doživio svoju kulminaciju. On je, na sajmovima poezije koji su bili u prijeislamsko vrijeme, standardiziran kroz poeziju i ode koje su ocjenjivali ljudi koji su imali smisla za to. Arapski jezik je jedini semitski jezik koji je bio spreman da prihvati Nebesku Objavu. Klasicni arapski jezik se izucava u Sarajevu na katedri za orijentalnu filologiju. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, recimo, ne izucava se toliko klasicni jezik koliko pucki govor. Oni to cine kako bi mogli razviti korespondenciju zarad bolje trgovine sa Arapima. No, mi držimo u fokusu klasicni arapski jezik, jer je Kur'an objavljen na klasicnom arapskom jeziku. Mi smatramo da je neophodno to znanje, a da pucki govor dolazi sam po sebi. Naravno, mi njegujemo klasicni jezik zbog Kur'ana. Kur'an je bio, pa i danas je osnova za izucavanje arapskog jezika. U prošlosti su u Sarajevu održavana sijela na kojima su izucavani Haririjevi mekamati. Imam rukopis o tim mekamatima koji mi je dao rahmetli Fejzulah Hadžibajric, gdje je na marginama zapisivao šta koja rijec znaci. Mehmed Handžic je pisao u Beharu o mekamatima, ali se ipak nije usudio, kako kaže, da prevede jednu od tih mekama, bojeci se da ih ne oskrnavi. Na drugoj strani, kod Mujage Merhemica je na sijelima izucavana Mesnevija. To su naše katedre koje nisu ozvanicene, ali su bile na zavidnom akademskom nivou. Naravno, Kur'an je oduvijek bio predmet našeg istraživanja. Na Fakultetu islamskih nauka imali smo odbranu doktorata «Jezik i stil Kur'ana». Hocu reci, neophodno je za izucavanje i bolje razumijevanje kuranskih ajeta poznavati ne samo arapski jezik, sintaksu i morfologiju, nego i druge discipline kao što su stilistika, filologija, metrika, povijest. One koje to interesira upucujem na knjigu «Arapska stilistika u svjetlu Kura'ana i hadisa Allahova Poslanika», koju sam tim povodom priredio.

Dosta je propusta u našim prijevodima Kur'ana

Vjerujem da je javnost ocekivala, pogotovo s obzirom na vaš dugogodišnji rad, da prevedete Kur'an. Zašto to niste uradili?
- Sa tim se pitanjem suocavam vrlo cesto, pogotovo nakon osvrta na prijevod Esada Durakovica. Mnogi su mi postavljali to pitanje. Medutim, meni nije namjera da prevodim Kur'an jer je to, odista, velik i težak posao. Moja malenkost je tek pokušala da u knjizi «Arapska stilistika....» ukaže na greške, ali i ono što koje ce dobro doci svakome prevodiocu, svakome koji želi i hoce da prodre u smisao i znacaj kuranskih ajeta. Ne mislim prevoditi Kur'an, ali kanim napraviti nešto u vezi s postojecim prijevodima Kur'ana na naš jezik. Jer, zaista, toliko toga ima na što se treba osvrnuti da naprosto više ne mogu odoljeti, nego cu morati prici tome i ukazati na te propuste.

Bili ste dekan kada je Fakultet islamskih nauka stavljen pod «kišobran» Univerziteta u Sarajevu. Zvanicno, nedavno je (2004.godine) FIN pristupio Univerzitetu. Šta time FIN dobiva, a šta, eventualno, gubi?
- To jeste kljucno pitanje. Fakultet islamskih nauka, koji je 1977. godine osnovan kao Islamski teološki fakultet, ove godine je ušao u sastav Univerziteta. Dakle, nakon 27 godina rada FIN se ukljucio u Univerzitet. Kada sam ja bio dekan, a bio sam u dva mandata, FIN nije imao uslove kakve danas ima. Fakultet je zvanicno ušao u sastav Univerziteta, ali koliko ce uspjeti zadržati svoju autonomiju to cemo tek da vidimo. Ipak, Univerzitet je prihvatio FIN jer je to Univerzitetu u interesu pošto se našim prikljucenjem Univerzitet ukljucuje u Evropsku univerzitetsku asocijaciju. Naprosto, u Evropu se ne može bez teologije. Što se toga tice, smatram da je bilo bolje da smo išli na osnivanje Islamskog univerziteta na ovim prostorima. Pored Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, vec smo imali pedagoške akademije, Fakultet u Prizrenu, a evo, uskoro, i Islamski fakultet u Zagrebu. Medutim, mlade generacije su bile zato i FIN se ukljucio u Sarajevski univerzitet. Ne znam koliko cemo imati koristi i hocemo li uspjeti zadržati administrativnu i akademsku autonomnost.