POSJETITE KURAN.BA
 
 

sadakatu-l-fitr

Šefik Kurdić | Novi Horizonti br/str. 39

Sadakatu-l-fitr ili zekatu-l-fitr ili, kako se kod nas skraceno kaže vitre, uz zekat na imovinu, predstavlja idealan socijalni program na zemlji. Prakticiranjem tih propisa uveliko se neutralizira razlika izmedu bogatih i siromašnih i veoma efikasno jacaju bratske veze medu muslimanima. Zahvaljujuci toj instituciji, kao i instituciji zekata, osiguran je život miliona beskucnika u svijetu, a brojnoj djeci omoguceno je normalnije življenje i sretnije školovanje.
Otuda u islamskom društvu nema mjesta ekstremnom kapitalizmu. On nije moguc upravo zahvaljujuci sadakatu-l-fitru, kako napominje šehid Mustafa Busuladžic, zekatu i zabrani kamate. Busuladžic divno primjecuje: Da se ocijeni uloga i životna sposobnost ovog sistema, potrebno je prelistati islamsku povijesnicu. Dok su se zekat (i zekatu-l-fitr, kao njegova manifestacija – op. autora) i zapovijed o zabrani kamate izvodili u praksi, islamske zemlje cvatu, muslimani nose trijumf pobjede i slave, a islam, gdje se širi, otjelovljuje carstvo zadovoljstva, ljubavi i socijalne pravde. I ne samo to! Socijalne revolucije, komunisticki i nihilisticki pokreti islamskoj historiji savršeno su nepoznati. Gradanski ratovi i bune u muslimanskim zemljama bile su politicke prirode, a nikada posljedice socijalne bijede i siromaštva.

Ocito da mudrost propisivanja sadakatu-l-fitra leži upravo u tome. To najbolje ilustrira predaja Abdullaha b. 'Abbasa, r.a, koji kaže: Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio je postacu sadekatu-l-fitr kao mehanizam za cišcenje bespotrebnog i bestidnog govora i kao hranu siromašnima!
Na temelju spomenutog hadisa nedvosmisleno se tretiraju dvije komponente:
1.- Tretira se postac u toku ramazana i cišenje njegovog posta od bespotrebnog i bestidnog govora, jer obaveza je sacuvati jezik i ostale organe, kao što su sacuvani stomak i spolni organ. Bez obzira na to koliko osoba cuvala svoj jezik od ružnog govora, oko od gledanja u zabranjeno i uho od slušanja pokudenog, gotovo je nemoguce sve to sacuvati, tako da se, dijeljenje sadakatu-l-fitra doima kao pravi deterdžent za cišcenje svih mrlja nastalih tokom ramazana. Dijeljenjem sadakatu-l-fitra neutralizira se navedena vrsta nedostatka, baš kao što sehvi-sedžda neutralizira neke nedostatke prilikom obavljanja namaza.
To je lijepo komparirao veliki islamski ucenjak Veki' b. el-Džerrah, kada je rekao: Sadekatu-l-fitr za ramazan isto je što je sehvi-sedžda za namaz. On nadomješta nedostatke u postu, kao što sehvi-sedžda nadomješta propuste u namazu!


2.- Tretira se društvo i širenje ljubavi i solidarnosti u društvu. Posebno se tretiraju siromašni u društvu i oni koji su nasušno potrebni pomoci. Bajram koji dolazi nakon ramazana treba da bude dan radosti i veselja za sve, a ne samo za bogate i one koji imaju. To je prilika za radost cijele zajednice. Bar na dan Bajrama siromašni nece morati imati brigu o svojoj opskrbi i sasvim normalno mogu se opustiti i uživati u bajramskim carima i radostima. Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio dijeljenje sadakatu-l-fitra, naglasivši: Opskrbite siromahe na dan Bajrama!
Kakav je propis davanje sadakatu-l-fitra?

Sadakatu-l-fitr koji je propisan 2. god. po Hidžri, iste godine kada je propisan i ramazanski post, smatra se, u hanefijskoj pravnoj školi, vadžibom, sukladno njihovoj podjeli naredbi na farz i vadžib. Oni svoj stav temelje na vjerodostojnoj predaji Abdullaha b. Omera, r.a, u kojoj se kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio davanje sadakatu-l-fitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom, u iznosu jednog sa'a hurmi ili sa'a jecma.
Medutim, preostala trojica velikih imama, shodno citiranima rijecima fereda/naredio je, smatraju da je dijeljenje sadakatu-l-fitra farz. Dr. Jusuf el-Karadavi napominje da nema razlike u definiranju propisa u slucaju sve cetverice imama, s obzirom da se Ebu Hanifin stav samo terminološki razlikuje od stava ostalih imama, pa je za njega vadžib, ustvari ono što je za njih farz!
Neki smatraju da je ova dužnost sunneti-muekkede, poput malikija, koji to prenose od Ešheba, pa do onih koji smatraju da je propisivanjem zekata, sadekatu-l-fitr derogiran i postao mustehab.
Ko daje i za koga se daje sadekatu-l-fitr?

Vadžib je svakom imucnom muslimanu, kojem preko potreba njegove porodice pretekne jedan sa'a (pregršt) hrane za jedan dan i noc, dati bajramsku sadaku ili sadaku za završetak posta, zvanu sadakatu-l-fitr. Covjek ce dati za sebe i za svoju malodobnu djecu. Ako djeca imaju vlastitu imovinu, onda ce staratelj dati iz njihove imovine. To je stav Ebu Hanife i Ebu Jusufa, dok Muhammed ima suprotno mišljenje. Tim davanjem zadužena je i žena. Muž nije dužan dati za svoju ženu, vec je ona dužna to uciniti iz svoje imovine. Nece roditelj dati za svoju odraslu djecu. Takode, majka nece dati za svoju djecu, makar ne budu imali oca, ali je, zato, djed zadužen za njih dati
Medutim, postoji Tahavijina predaja da se sadakatu-l-fitr daje za svaku osobu koju kucedomacin izdržava, bila ona malodobna ili odrasla, slobodna ili rob, pa makar bila i kršcanin. Zabilježeno je da je Omer b. Abdulaziz davao sadakatu-l-fitr i za svoje robove nemuslimane.
Kome se daje sadakatu-l-fitr?

Sadakatu-l-fitr daje se onima kojima se daje i zekat. Kome se ne može dati zekat, ne može se dati ni sadakatu-l-fitr. Ipak, prilikom davanja, prednost treba dati siromasima. U našim uvjetima, posljednjih decenija, sadakatu-l-fitr davan je odgojno-obrazovnim institucijama koje obrazuju i odgajaju potreban kadar, što spada pod kategoriju fi sebilillah.
Treba naglasiti da vecina islamskih ucenjaka, za razliku od Ebu Hanife, ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra siromašnim nemuslimanima pod zaštitom islamske države.
Dr. Jusuf el-Karadavi naglašava da se sadakatu-l-fitr ne smije davati neprijatelju islama, otpadniku od islama, grešniku koji prkosi muslimanima svojim griješenjem i lijencini koji ima nacina da radi i zaradi a nece. Takode, zabranjeno je davati ocu, djetetu i ženi, jer bi to bilo, ustvari, davati samome sebi.
Koliko iznosi sadakatu-l-fitr?

Sadakatu-l-fitr iznosi jednu polovicu sa'a pšenice, što odgovara kolicini 1kg i 666 g ili citav sa'a jecma, što odgovara 3 kg i 332 g, ili hurme ili suhog grožda. Ustvari, navedene namirnice spominju se u brojnim predajama od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, pa se mnogi ucenjaci njih srtriktno i drže, tako da vecina imama ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra u bilo cemu drugom izuzev u spomenutim namirnicama.
Stav hanefijske pravne škole daleko je fleksibilniji: smatra se da je cilj sadekatu-l-fitra unošenje radosti i srece za vrijeme Bajrama u srca muslimana i onih kojima je pomoc potrebna, pa se, otuda, dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra i u novcu, ako ce to biti korisnije za siromašnog kome je upucen. Hasan el-Basri davanje u novcu smatra dozvoljenim; Ebu Ishak tvrdi da je zapamtio svoje prethodnike da su davali sadakatu-l-fitr u novcu, kao protuvrijednost hrani, dok se prenosi za 'Ata'a da je obicavao davati sadakatu-l-fitr u srebrenom novcu, kao protuvrijednost hrani preporucenoj u brojnim predajama.

Ocito je da se ovdje radi o onome što je najkorisnije i najstabilnije u jednom društvu. U vrijeme Poslanika, s.a.v.s, to su bile navedene namirnice. Da je to došlo Japancima, kako primjecuje dr. Jusuf el-Karadavi, njima bi bilo naredeno da dijele u riži.
Najlakši i najjednostavniji nacin u današnje vrijeme jeste davanje u novcu. Posebno, ako se ima u vidu da se i iz udaljenih mjesta šalje sadekatu-l-fitr, pa bi bilo kakav drugi nacin davanja otežao primjenu ovog propisa. Mislim da je zakljucak dr. El-Karadavija sasvim logican. On, naime, slažuci se s hanefijskim stavom u vezi s pitanjem davanja sadekatu-l-fitra, zakljucuje da su dva temeljna razloga što je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naredio davanje sadakatu-l-fitra u navedenim namirnicama:


1.- Zbog cinjenice da je mali broj ljudi u arapskom svijetu u to vrijeme posjedovao novac, daleko lakše bilo im je izdvojiti namirnice, nego hranu, i
2.- Zbog promjenljivosti vrijednosti novca, pa ukoliko bi se odredila odredena valuta, ona bi, zbog ceste devalvacije i slicno, možda, nekada bila bezvrijedna. Zato je Poslanik islama, s.a.v.s, to odredio u namirnicama koje ce uvijek imati svoju vrijednost.
Kada se daje sadakatu-l-fitr?

Islamski ucenjaci složili su se da obaveza sadakatu-l-fitra pada na koncu ramazana. Vecina ih smatra da ga treba podijeliti dan ili dva prije Bajrama, a po nekima može se dati i od samog pocetka ramazana. Evza'i, Ahmed, Ishak i, po jednom mišljenju i Šafija, smatraju da je vadžib dati ga sa zalaskom sunca posljednjeg dana ramazana. Ebu Hanife, pak, smatra da obaveza davanja sadakatu-l-fitra nastaje s pojavom zore prvog ramazanskog bajrama do samog cina klanjanja Bajram-namaz.
To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, rijecima da se sadakatu-l-fitr dadne prije izlaska ljudi na bajram-namaz.
Ikrime, r.a, takode se slaže da to treba uciniti pred sami bajram-namaz i to temelji na ajetu: Postici ce šta želi onaj koji se ocisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi! On pod cišcenjem podrazumijeva sadakatu-l-fitr, kao cišcenje posta od svih natruha i nedostataka.
Islamski ucenjaci složili su se u tome, da, ako prode vrijeme davanja sadakatu-l-fitra, ostaje obaveza da se to izmiri bilo kada do kraja života.