nagrade su prema djelima

Ljudi ce prelaziti preko Sirat cuprije, jedni brzinom munje, drugi brzinom vjetra, treci brzinom ptice u letu. Kaže Abdullah ibni Mesud: "Neki ce preci žureci, neki obicnim hodom, neki ce preci puzeci na stomaku, pa ce reci: 'Gospodaru, zašto si me ovako usporio?' Reci ce mu se: 'Nisam te usporio ja nego tvoja djela'

Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Poslanik, a. s., rekao: "Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjaluckih nevolja, Allah ce otkloniti jednu od njegovih nedaca na Sudnjem danu. Ko olakša svome dužniku (pomjerivši rok ili oprostivši mu dug), Allah ce njemu olakšati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko pokrije (nevaljalštine ) jednog muslimana, Allah ce njega pokriti na ovom i buducen svijetu. Allah pomaže svome robu sve dok on pomaže svom bratu. Ko krene na put tražeci nauku, Allah ce mu olakšati put ka džennetu. Kad se ljudi sakupe u Allahovoj kuci (mesdžidu ) radi ucenja Kur'ana i njegovog zajednickog proucavanja, Allah na njih spusti smirenost i prekrije ih svojim rahmetom, meleki ih okruže i Allah ih spominje, ponoseci se njima medu svojim najbližim (najobdarenijim) stvorenjima. A onoga koji zakaže u svojim djelima nece spasiti njegovo porijeklo" (prenose: Muslim, Ahmed, Tirmizi).

U ovom hadisu istice se velicina Allahove, dž. š., pravde, Njegova velika dobrota, plemenitost i milost.

On, slavljen neka je i uzvišen, nagraduje ljude prema djelima koja rade na ovom svijetu. Pa ko cini dobro - nagradi ga još vecim dobrom, a ko cini zlo - kazni ga shodno ucinjenom zlu.

"Gospodar tvoj nece nikome nepravdu uciniti" (Kur'an: El-Kehf, 49).

"A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima svojim" (Kur'an: Fusilet, 46).

"Zar nagrada za dobro ucinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?" (Kur'an: Er-Rahman, 60).

Poslanik, a. s., rekao je: "Milostivima ce se smilovati Milostivi. Budite milostivi prema onima koji su na i, smilovat ce vam se oni koji su na nebesima". I rekao je: "Allah ce, zaista, kazniti one koji kažnjavaju ljude na dunjaluku" (prenose: Muslim i Ebu-Davud).

"Nagrade su prema djelima", to je prirodna i pravedna formula koju i ovim hadisom pojašnjava Poslanik, a. s. Hadis cemo pojasniti pomocu pet teza.

1.Otklanjanje nevolja od ljudi

U to spadaju velike poteškoce i iskušenja koja ih pogadaju, kao što su bolest, glad, neimaština, nepravedna vlast, gubitak imetka, uništenje kuce i tome slicno. Pa, onaj ko im, bilo kojom vrstom pomoci, pomogne da se iz tih iskušenja izbave potpuno ili djelomicno, on kao nagradu i zaslužuje otklanjanje ahiretskih iskušenja.

Od Ebu-Seida, r. a., prenosi se da je Allahov poslanik, a. s., rekao: "Ako vjernik nahrani gladna vjernika, Allah, dž. š., njega ce na Sudnjem danu nahraniti dženetskim plodovoma. Ako vjernik napoji žedna vjernika, Allah, dž. š., na Sudnjem danu ce ga napojiti iz Zapecacenog napitka. Ako vjernik odjene golog vjernika, Allah, dž. š., njega ce odjenuti dženetskom svilom" (prenose: Ahmed i Tirmizi). Bilježe Ibn-Madže, Bejheki i drugi od Poslanika da je jedan od stanovnika dženneta došao kod džehenemlija, pa ga pozva jedan od njih po imenu i upita:

"Poznaješ li me?"

"Ne, tako mi Allaha. Ko si ti?"

"Ja sam onaj pored kojeg si prošao u jednoj od dunjaluckih dolina, pa si tražio da ti dam gutljaj vode i ja te napojih."

"Sad te se sjecam", rece ovaj.

"Zauzmi se, onda, za mene kod Gospodara".

Molio je Allaha, dž. š., i govorio: "Primi moj šefaat".

Pa je Allah, dž. š., uslišio molbu i izbavio ovoga iz vatre".

Poznata je i prica o prostitutki iz Benu-Israila koja je napojila psa dok je krepavao od žedi, pa joj je Allah, dž. š., oprostio.

Primjecujemo da Poslanik, a. s., na pocetku hadisa kaže: "Nedace na Sudnjem danu...", a nije rekao: "Nevolje dunjaluka i ahireta", kao što je to ucinio u drugom i trecem slucaju. To je zato što se dunjalucke nevolje ni po kom osnovu ne mogu porediti sa ahiretskim. Allah, dž. š., kaže: "Na Dan kad ce covjek od brata svoga pobjeci i od majke svoje i od oca svoga i od druge svoje i sinova svojih. Toga Dana ce se svaki covjek o sebi brinuti "(Kur'an: Abasa, 34-37). I rekao je: "Zaista ce potres kad Smak svijeta nastupi, veliki dogadaj biti! Na dan kad ga doživite svaka dojilja ce ono što doji zaboraviti, a svaka trudnica ce svoj plod pobaciti, i ti ceš vidjeti ljude pijane, a oni nece pijani biti, vec ce tako izgledati zato što ce Allahova kazna strašna biti" (Kur'an: Al-Hadždž, 1-2). Poremetit ce se red u svemiru. Nebesa ce se rascijepiti. Zvijezde i planete ce se raspasti. a ce se u komadice zdrobiti, brda ce se sa om sravniti. Sunce ce se spustiti iznad glava ljudima. Kaže Uzvišeni: "Na Dan kad ljudi ustanu pred Gospodarom svjetova", a Poslanik, a. s., kaže: "Toga dana jedan od njih ce biti u svom znoju do pola ušiju" (mutefekun alejhi). Takoder je rekao, u hadisu koji bilježe Buharija i Muslim: "Ljudi ce se na Sudnjem danu znojiti toliko da ce njihov znoj sedamdeset laktova otici u u i potonut ce u njega do ušiju". Od ovih iskušenja bit ce sacuvani poslanici, šehidi, iskreni, dobri i sedmerica koja ce biti u Allahovom hladu kad drugog hlada osim Njegova ne bude.

2. Olakšanje onima koji olakšavaju dužnicima

Olakšanje pri vracanju duga onome ko je u nevolji može biti:

ili odgadanjem vracanja duga covjeku u nevolji dok ne bude u mogucnosti isplatiti svoj dug, i to je obaveza muslimanu shodno rijecima Uzvišenog: "A ako je u nevolji, onda pricekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite" (Kur'an: El-Bekara, 280);

ili opraštanjem dijela ili cijelog duga.

Oboje je pohvaljeno, i ko to uradi – imat ce nagradu i veliko dobro, ali je, nažalost, mali broj onih koji to praktikuju.

Poslanik, a. s., rekao je: "Ko želi da ga Allah spasi od nevolja na Sudnjem danu, neka olakša dužniku ili neka mu oprosti dug" (prenosi Muslim).

Buharija i Muslim bilježe da je Poslanik, a.s., rekao: "Bio je jedan trgovac koji je narodu davao novac u zajam, pa kad vidi da je neko od dužnika u nevolji, kaži bi slugama: 'Oprostite mu, nece li i nama Allah oprosti'. I, Allah mu je oprostio".

U drugom rivajetu stoji da je Allah, dž. š., na te njegove rijeci rekao: "Mi smo preci da to uradimo. Oprostite mu!"

Od Ibni-Omera, r. a., prenosi se da je Poslanik, a. s., rekao: "Ko želi da mu se dova primi i otkloni nesreca, neka olakša dužniku" (prenosi Ahmed).

3.Zaštita i pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana

Ovo je obaveza u svakoj situaciji, a neizvršavanje je haram. Mnogi dokazi to potvrduju. Jedan od njih je i ono što je rekao Allahov Poslanik, a. s.:" Ko pokrije nedostatke brata muslimana, Allah ce pokriti njegove nedostatke na Sudnjem danu. A ko otkrije nedostatke svoga brata, Allah ce otkriti njegove i obrukat ce ga u vlastitoj kuci" (prenose: Ibn-Madže, Ahmed i Ebu-Davud).

Zastrašujuci munafike, Poslanik, a. s., rekao je: "O vi koji ste povjerovali samo jezicima, a iman još nije ušao u vaša srca, ne prigovarajte muslimanima i ne otkrivajte njihove nedostatke. Zaista, onome ko otkriva tude nedostatke, Allah ce otkriti njegove. A cije Allah nedostatke otkriva, bit ce obrukan u vlastitoj kuci" (prenose: Ahmed i Ebu-Davud).

Jedan od naših dobrih prethodnika je rekao: "Poznavao sam ljude koji nisu imali nepristojnih djela, ali su prepricavali tudu sramotu, pa je i njima narod našao sramotu. A poznavao sam druge koji su pri sebi imali nedostataka, ali su se ustrucavali od iznošenja tude sramote, pa je narod i njihovu zaboravio".

Jedno od Allahovih lijepih imena je Es-Setir, onaj ko pokriva nedostatke.

Obaveza je pokrivati i sprjecavati širenje glasina o necijem lošem moralu i tudoj sramoti. To nema nikakve koristi, a može donijeti samo štetu. Allah, dž. š., rekao je: "O vjernici, ako vam kakav nepošten covjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne ucinite, pa da se zbog onoga što ste ucinili pokajete" (Kur'an: El-Hudžurat, 6).

4. Pomaganje bratu i pomoc u otklanjanju nevolja od njega

Poslanik, a. s., rekao je: "Allah pomaže svom robu sve dok on pomaže svom bratu".

Bilježi se da je Omer, r. a., upitao Poslanika o najboljem djelu, pa mu je odgovorio: "Da obraduješ vjernika tako što ceš pokriti njegov nedostatak, nahraniti ga ili udovoljiti nekoj njegovoj potrebi"(Kur'an: Et-Taberani). Ibn-Hiban i Ebu-Jeala bilježe da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: "Draže mi je ici sa svojim bratom i udovoljiti njegovoj potrebi nego mjesec dana boraviti u itikafu u mesdžidu".

Pomaganje bratu ako je slab, dostavljanje hrane ako je gladan, olakšanje ako je u nevolji, to su najbolji ibadeti, ali je malo onih koji to izvršavaju. Neki ljudi, da bi se opravdali, kažu: "Ova djela nas odvracaju od zikra, od ucenja vjere i od dave" (pozivanja u islam). Takvima treba obrazložiti. Prvo, ovo su veliki ibadeti Dokazi i nagrade su, kako smo naveli, mnogobrojni. Drugo, kako su nam naredeni namaz, traženje znanja i dava, isto tako nam je naredeno lijepo ophodenje s ljudima. Allah Uzvišeni je rekao: "O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela cinite da biste postigli ono što želite" (Kur'an: El-Hadždž, 77). Trece, ovo je prakticna dava i znatno je jaca od teoretske.

Omer, r. a., uvijek je pomagao starcima i slabima. Cak im je i hranu spremao. Prije njega, i Ebu-Bekr je cinio isto. Oni su prve halife. Prije njih je to radio i Poslanik, a. s. Znao je djevojcicu uzeti za ruku i ici s njom da bi udovoljio njenim potrebama. Bilježe Buharija i Muslim od Enesa, r. a., da je rekao: "Bili smo jednom sa Poslanikom, a. s., na putu. Neki su toga dana postili, a neki nisu. Bio je to težak dan. Postaci su od umora posjedali, a prišli su im u pomoc oni koji nisu postili. Tada je Poslanik, a. s., rekao: "Nepostaci odoše sa nagradama".

Tabiin Mudžahid bin-Džebr kaže: "Pratio sam jednom bin-Omera na putu kako bih mu služio, ali je on služio mene".

5.Traženje znanja

Rekao je Poslanik, a. s.: "Ko krene na put tražeci nauku, Allah, dž. š., olakšat ce mu put do dženneta". Onaj ko traži islamsko znanje, iskreno radi Allaha, dž. š., nadajuci se nagradi i sevabu od Allaha, dž. š., s ciljem pomaganja i poducavanja ljudi, Allah, dž. š., takvima ce povecati uputu i olakšat ce im put do dženneta. Zašto? Zato što takav nauci Allahova, dž. š., lijepa imena i svojstva, nacine obavljanja ibadeta i nauci koje su to stranputice što odvode od pravoga puta. Nauci koji su šejtanovi prilazi, pa mu sve to olakša put do dženneta. Uzvišeni je rekao: "I Allah ce pomoci onima koji su na pravom putu" (Kur'an: Merjem, 76), I rekao je: "One koji se budu zbog nas borili, Mi cemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti" (Kur'an: El-Ankebut, 69). S druge, na Sudnjem danu nauka olakšava prelazak preko Sirat cuprije koja stoji izmedu dženneta i vatre. Ona je svjetlo kojim Allah, Gospodar nebesa i zemlje, otklanja sumnje i osvaja tamu. Kaže Uzvišeni: "Došao vam je poslanik Naš da vam ukaže na mnogo šta što vi iz Knjige krijete i preko mnogo cega ce i preci. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna, kojom Allah upucuje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmina na svjetlo i pravi put im ukazuje" (Kur'an: El-Maida, 15-16).

Poslanik, a. s., rekao je: "Kad se ljudi sakupe u Allahovoj kuci radi ucenja Kur'ana i njegovog zajednickog proucavanja, Allah na njih spusti smirenist i prekrije ih svojim rahmetom, maleki ih okruže i Allah ih, ponoseci se, spomene medu svojim najbližim i najodabranijim stvorenjima". U hadisi kudsiji, Allah, dž.š., kaže: "Ja sam tamo gdje me moj rob zamišlja. Uz njega sam kad me se sjeti. Pa ako me spomene u samoci, i ja njega spomenem u samoci. Ako me spomene u društvu, ja ga spomenem u još boljem društvu" (mutafekun alejhi).

Nema sumnje da je to uzvišeno društvo bolje od društva na zemlji. Ali, na veliku žalost, vecina nas je nemarna prema druženju sa Kur'anom i znanjem. Mnogima je prece druženje uz kahvu, šuplju pricu, ogovaranje i gubljenje vremena na druge nacine. Ako nas neko pozove na ders, naci cemo mnogo opravdanja da odsustvujemo, a i ako dodemo - bit ce to iz stida od daije ili iz nekog drugog razloga. A ako nas pozovu na sijelo koje nama odgovara, obavezno se odazivamo. Sve ovo samo potvrduje slabost našega imana i nemar u izvršavanju ibadeta.

I, na kraju hadisa, Poslanik, a. s., kaže: "A onoga koji zakaže u svojim djelima, nece spasiti njegovo porijeklo". Nagrada na ahiretu je prema djelima, a ne prema porijeklu, niti prema visini imetka kojim se raspolaže, niti prema ljepoti, ni po vezama. Ništa od nabrojanog nece koristriti kod Allaha Uzvišenog ukoliko se rob ne bude trudio da na vrijeme izvršava svoje obaveze i što više cini dobra djela. Uzvišeni je rekao: "Pa kad se u rog puhne, tada rodbinskih veza medu njima nece biti i jedni druge nece ništa pitati" (Kur'an: El-Muminun, 101). I rekao je: "I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i džennet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savladuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela cine" (Kur'an, Ali-Imran, 133 – 134).

Kao što znamo, ljudi ce prelaziti preko Sirat cuprije, jedni brzinom munje, drugi brzinom vjetra, treci brzinom ptice u letu. Kaže Abdullah ibni Mesud: "Neki ce preci žureci, neki obicnim hodom, neki ce preci puzeci na stomaku, pa ce reci: 'Gospodaru, zašto si me ovako usporio?' Reci ce mu se: 'Nisam te usporio ja nego tvoja djela'" (ova predaja je merfu).

Molimo Allaha da nas ucini od onih koji ce otklanjati tegobe od ljudi, koji ce olakšavati dužnicima, sakrivati sramote vjernika, iskreno tražiti znanje i ustrajavati na pravom putu.