tri stranke, dva entiteta i jedna krava

Fudbalski savez Republike Srpske

'Usvajanjem Statuta NS BiH širom su otvorena vrata ujedinjenju nogometa u BiH. Razloge za zadovoljstvo smanjila je odluka celnika FSRS koji su dokazali da više cijene politiku od sporta. Zbog toga smo morali pribjeci i nekim sankcijama zbog opstrukcije celnika FS RS. Klubovi iz tog entiteta su ove godine iskljuceni iz play-offa za prvaka i pobjednika Kupa BiH, doigravanja za jedno mjesto u Inter toto kupu, odnosno, iduce sezone nece moci igrati u evropskim kupovima.' To su rijeci Vincenta Monniera, predstavnika FIFA-e, na sarajevskom sastanku na kojem je i definitivno usvojen Statut NS BiH. Iz konteksta se može shvatiti da je Statut prošao bez predstavnika FSRS, koji se cak nisu udostojili ni doci na sastanke, ako ne zbog federalnih kolega, a ono zbog predstavnika FIFA-e i UEFA-e. tako su samoproglašeni sportski radnici iz manjeg BH - entiteta i demonstrativno pokazali da je politika još uvijek iznad sporta, i da je politika faktor koji sprjecava bilo kakve integracije entitetskih struktura, pa cak i u najbezazlenijim i apoliticnim oblicima kao što je sport.

Kakve ce biti reakcije pojedinih klubova iz fudbalske lige RS, pokazace vrijeme. Uglavnom spominje se mnogo razloga za izbjegavanje zajednickog doigravanja, od stvarnih do fiktivnih. Sportski radnici FSRS kao valjan razlog navode loš tretman i status u Statutu, te strah od utapanja entitetskog FS u državni, NSBiH. U stvarne, odnosno prave motive odbijanja zajednickog doigravanja spada navodni strah od klubova iz Federacije, te javno poniženje pred domacom publikom. Drugim rijecima Boksit iz Milica ili Borac iz Banja Luke ne mogu se mjeriti sa Željeznicarom, Jedinstvom ili Širokim. Ovakvom radikalnom odnosu prema svojim klubovima i definitivno se dovodi u pitanje smisao i svrha postojanja entitetske lige, koja sve više poprima dimenzije nekog jaceg seoskog turnira, i cije ce 'fudbalske zvijezde' svoju karijeru skoncati, vjerovatno, u Ugljeviku ili Šekovicima.

Eskiviranjem zajednickog doigravanja klubovi iz lige RS ostace i bez znacajne novcane pomoci koja bi dobro došla kao stimulativna injekcija za sredivanje veoma lošeg stanja u klubovima i kompletnu rekonstrukciju sportskih terena. No, kako sada stvari stoje, od novca nece biti ništa. Umjesto modernih tribina i punog gledališta, i dalje cemo na redovnim nedjeljnim izvještajima tv-kuce OBN, o fudbalskim dešavanjima u ligi RS, gledati idilicnu ispašu goveda iza golmanovih leda, a umjesto atletske staze, uz aut liniju stajace davno zahrdali i neupotrebljivi bageri 'Radoje Dakic'.

Haški tribunal

Pocetkom aprila u odaje Haškog tribunala navratio je i Momcilo Krajišnik, jedan od osnivaca Srpske demokratske stranke. Covjek sa vjerovatno najvecim obrvama na svijetu, uhapšen je na Palama od strane francuskih vojnika i odmah sproveden u Hag. Vec na prvom saslušanju najavio je da nije kriv, te da je žrtva antisrpske urote, površan i diletantski odgovor za politicare kalibra Momcila Krajišnika. Naš narod ima obicaj reci: 'Ko o cemu, lopovi o poštenju.' No, ono što je zanimljivo spomenuti jeste da sve veci broj clanova SDS-a, genocidnog udruženja, koje da paradoks bude veci u svom imenu nosi i epitet 'demokratska', posjecuje šveningenske odaje kako bi ljudima u crnim mantijama položili racune za politicke promašaje u svojoj karijeri. Tako se pocetna postava SDS-a prilicno isfiltrirala. Jedni su uhapšeni, drugi se kriju, treci su pocinili samoubistvo ili umrli prirodnom smrcu. Dakle, krug se sužava. Još, ako u Hag svrate Karadžic i Mladic, bice to, jedan zaista idilican skup ljudi istih politickih pogleda. Jeste da ce susret biti prinudnog karaktera, ali nije bitno. Neki ce se možda upitati kako privaesti Karadžica i Mladica u Hag. O tome ne bi trebalo puno lupati glavu, jer nacina je mnogo, a cilj je samo jedan, ili kako bi još bolje rekao elegicni panonski mornar iz Novog Sada: 'Princip je isti, sve su ostalo nijanse.'

SFOR

Izgleda da u ovoj zemlji samo SFOR obavlja svoj posao kako treba, mada svojim ogromnim i nezgrapnim vozilima i transporterima preoravaju i ono malo zelenih površina po gradu. Tacno je i da svojim zalaganjem srozavaju i onako nisku ekološku svijest ovog podneblja. Cinjenica je i da se ne parkiraju propisno te da gaze pješake i na pješackom prelazu. Sve to je tacno. Ali niko im ne može prigovoriti da nisu ucinkoviti. Malo, malo pa iznenade javnost hvatanjem nekog 'heroja' iz srpskog otadžbinskog rata. Zadnji u tom nizu je Dragan Nikolic, bosanski Srbin osumnjicen za ratne zlocine. Optužnica koja je podignuta 11. aprila 1994. godine tereti Nikolica da je u periodu od 3. juna do kraja septembra 1992. godine u logoru Sušica, pored Vlasenice, pocinio teške zlocine, ucestvujuci u ubistvima više od 500 Bošnjaka. Osnovna optužnica proširena je u februaru prošle godine optužbama za silovanje i seksualno mucenje, kao zlocine protiv covjecnosti. Optuženi se vec nalazi u Hagu, a datum prvog saslušanja bice naknadno odreden.

Department of State

'Miloševic, Karadžic i Mladic optuženi su od strane Medunarodnog krivicnog tribunala Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju za zlocine protiv covjecanstva, ukljucujuci ubojstva i silovanja na tisuce nedužnih civila, mucenja, uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce, obijesno razaranje privatne imovine i uništavanje svetih mjesta. Mladic i Karadžic su, takode, optuženi za genocid. Kako Miloševica, Karadžica i Mladica dovesti pred lice pravde? Vlada Sjedinjenih Americkih Država nudi nagradu od 5 milijuna americkih dolara za informacije koje bi dovele do premještaja ili do osude od strane

Medunarodnog krivicnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, bilo kojeg od spomenutih pojedinaca ili bilo koje druge osobe optužene od strane Medunarodnog tribunala.' Ovako je otprilike srocena potjernica za tri najtraženija covjeka na svijetu. Uz nezaobilazne fotografije nalaze se i najosnovniji podaci o optuženima. Kako je medunarodna zajednica svjesna da optuženi ratni zlocinci imaju citavu armiju tjelesnih cuvara, sasvim je izvjesno da bi njihovo direktno uhicenje izazvalo i velike žrtve vojne komponente same medunarodne zajednice. Zbog toga su u Stejt Departmentu odlucili da u opcu hajku ukljuce i javno mnijenje, jer svaka osoba licnim angažmanom može na razne nacine pomoci hapšenju spomenute trojke. Pet miliona americkih dolara više su nego izazovan motiv.

Tako se na ovom sumornom i oduvijek nestabilnom dijelu Balkana oživljava vec davno zaboravljeni duh dobrog starog Divljeg zapada. Ogromnim nagradnim fondom traži se moderna verzija Vajat Erpa ili Dok Holideja. Dakle, svi vi koji volite pravdu, nemate fobiju od zelenih novcanica i u ociglednoj ste nemilosti Vlade ili Penzijsko-invalidskog osiguranja, a puni ste entuzijazma i ne nedostaje vam hrabrosti, bujrum!
Ukoliko neko od vas nešto prakticno i ucini na tom planu, ili bude posjedovao interesantne informacije, moci ce to unovciti ako se obrati na sljedecu adresu:
POST OFFICE BOX 96781 Washington, D.C.
20090-6781 U.S.A.
e-mail: mail@dssrewards.net
www.dssrewards.net 1-800-437-6371 (USA only)
Sretno !!!

OSCE i OHR

Opcenski izbori održani 8. aprila pod pokroviteljstvom medunarodne zajednice završeni su. Na njima su biraci, barem ono malo što je izašlo, izrazili svoju politicku volju. Dakle odziv na glasanje bio je katastrofalno loš. Bilo je više razloga. Kretali su se od opceg nepovjerenja glasaca koji poput Halida Bešlica ne vjeruju više nikome, pa do izuzetno loše organizacije OSCE-a. Rezultati su manje-više ocekivani. Od onog što bi bilo bitno spomenuti je progresija popularnosti vec davno zaboravljenih drugova i drugarica u bošnjackom birackom tijelu. Kod druga dva naroda ubjedljivo je pobjedila krajnja desnica. Izbori su, uglavnom, protekli bez incidenata. Sa izuzetkom jednog birackog mjesta na kojem se 'neovlašteno pojavila krava'. Predsjednik izborne komisije je burno reagovao, tako što je izvadio pištolj i na licu mjesta strijeljao nesretnu kravu! Ljudskih žrtava, na srecu, nije bilo.

Medutim, nacin na koji su protekli izbori i ono što se dešavalo neposredno poslije izbora nikako ne može dobiti prolaznu ocjenu. Ogroman broj gradana nije ni obavio svoju gradansku dužnost jer se njihova imena uopce nisu nalazila na birackim spiskovima. Osim toga, zacuduje i prepotentno ponašanje i nedostatak transparentnosti OHR-a i OSCE-a. Prebrojavanju glasova nisu prisustvovali stranacki promatraci, a za preciziranje konkretnih rezultata cekalo se kao da je u pitanju kinesko glasacko tijelo. Iako je poznato da su ovo cetvrti izbori po redu od završetka rata i da OHR i OSCE posjeduju najsavremeniju tehniku za ove svrhe, ostaje nepoznanica zašto se toliko cekalo, kako na rezultate u zemlji tako i na one iz dijaspore. To je nekim stranama poslužilo kao dobar aegument da su u pitanju neke zakulisne igre medunarodne zajednice.

Mnogi postavljaju pitanje same svrhe održavanja proteklih opcinskih izbora. Izbjeglice se ne vracaju, a Medunarodna zajednica osim verbalnog zalaganja ne cini ništa konkrtnije za njihov povratak. U tome možda i leži razlog lošeg odziva dijaspore na opcinskim izborima. Statistika kaže da na izbore nije izašlo ni 30 posto potencijalnih biraca. Još, ako tome dodamo i loše postavljenu i nadasve sumnjivu privatizaciju, onda se može samo konstatovati da se i medunarodna zajednica uklopila u našu radikalnu politicku atmosferu za koju ni najveci vizionari ne znaju kuda vodi i kako ce sve to na kraju završiti.

Fudbalski savez Republike Srpske

'Usvajanjem Statuta NS BiH širom su otvorena vrata ujedinjenju nogometa u BiH. Razloge za zadovoljstvo smanjila je odluka celnika FSRS koji su dokazali da više cijene politiku od sporta. Zbog toga smo morali pribjeci i nekim sankcijama zbog opstrukcije celnika FS RS. Klubovi iz tog entiteta su ove godine iskljuceni iz play-offa za prvaka i pobjednika Kupa BiH, doigravanja za jedno mjesto u Inter toto kupu, odnosno, iduce sezone nece moci igrati u evropskim kupovima.' To su rijeci Vincenta Monniera, predstavnika FIFA-e, na sarajevskom sastanku na kojem je i definitivno usvojen Statut NS BiH. Iz konteksta se može shvatiti da je Statut prošao bez predstavnika FSRS, koji se cak nisu udostojili ni doci na sastanke, ako ne zbog federalnih kolega, a ono zbog predstavnika FIFA-e i UEFA-e. tako su samoproglašeni sportski radnici iz manjeg BH - entiteta i demonstrativno pokazali da je politika još uvijek iznad sporta, i da je politika faktor koji sprjecava bilo kakve integracije entitetskih struktura, pa cak i u najbezazlenijim i apoliticnim oblicima kao što je sport.

Kakve ce biti reakcije pojedinih klubova iz fudbalske lige RS, pokazace vrijeme. Uglavnom spominje se mnogo razloga za izbjegavanje zajednickog doigravanja, od stvarnih do fiktivnih. Sportski radnici FSRS kao valjan razlog navode loš tretman i status u Statutu, te strah od utapanja entitetskog FS u državni, NSBiH. U stvarne, odnosno prave motive odbijanja zajednickog doigravanja spada navodni strah od klubova iz Federacije, te javno poniženje pred domacom publikom. Drugim rijecima Boksit iz Milica ili Borac iz Banja Luke ne mogu se mjeriti sa Željeznicarom, Jedinstvom ili Širokim. Ovakvom radikalnom odnosu prema svojim klubovima i definitivno se dovodi u pitanje smisao i svrha postojanja entitetske lige, koja sve više poprima dimenzije nekog jaceg seoskog turnira, i cije ce 'fudbalske zvijezde' svoju karijeru skoncati, vjerovatno, u Ugljeviku ili Šekovicima.

Eskiviranjem zajednickog doigravanja klubovi iz lige RS ostace i bez znacajne novcane pomoci koja bi dobro došla kao stimulativna injekcija za sredivanje veoma lošeg stanja u klubovima i kompletnu rekonstrukciju sportskih terena. No, kako sada stvari stoje, od novca nece biti ništa. Umjesto modernih tribina i punog gledališta, i dalje cemo na redovnim nedjeljnim izvještajima tv-kuce OBN, o fudbalskim dešavanjima u ligi RS, gledati idilicnu ispašu goveda iza golmanovih leda, a umjesto atletske staze, uz aut liniju stajace davno zahrdali i neupotrebljivi bageri 'Radoje Dakic'.

Haški tribunal

Pocetkom aprila u odaje Haškog tribunala navratio je i Momcilo Krajišnik, jedan od osnivaca Srpske demokratske stranke. Covjek sa vjerovatno najvecim obrvama na svijetu, uhapšen je na Palama od strane francuskih vojnika i odmah sproveden u Hag. Vec na prvom saslušanju najavio je da nije kriv, te da je žrtva antisrpske urote, površan i diletantski odgovor za politicare kalibra Momcila Krajišnika. Naš narod ima obicaj reci: 'Ko o cemu, lopovi o poštenju.' No, ono što je zanimljivo spomenuti jeste da sve veci broj clanova SDS-a, genocidnog udruženja, koje da paradoks bude veci u svom imenu nosi i epitet 'demokratska', posjecuje šveningenske odaje kako bi ljudima u crnim mantijama položili racune za politicke promašaje u svojoj karijeri. Tako se pocetna postava SDS-a prilicno isfiltrirala. Jedni su uhapšeni, drugi se kriju, treci su pocinili samoubistvo ili umrli prirodnom smrcu. Dakle, krug se sužava. Još, ako u Hag svrate Karadžic i Mladic, bice to, jedan zaista idilican skup ljudi istih politickih pogleda. Jeste da ce susret biti prinudnog karaktera, ali nije bitno. Neki ce se možda upitati kako privaesti Karadžica i Mladica u Hag. O tome ne bi trebalo puno lupati glavu, jer nacina je mnogo, a cilj je samo jedan, ili kako bi još bolje rekao elegicni panonski mornar iz Novog Sada: 'Princip je isti, sve su ostalo nijanse.'

SFOR

Izgleda da u ovoj zemlji samo SFOR obavlja svoj posao kako treba, mada svojim ogromnim i nezgrapnim vozilima i transporterima preoravaju i ono malo zelenih površina po gradu. Tacno je i da svojim zalaganjem srozavaju i onako nisku ekološku svijest ovog podneblja. Cinjenica je i da se ne parkiraju propisno te da gaze pješake i na pješackom prelazu. Sve to je tacno. Ali niko im ne može prigovoriti da nisu ucinkoviti. Malo, malo pa iznenade javnost hvatanjem nekog 'heroja' iz srpskog otadžbinskog rata. Zadnji u tom nizu je Dragan Nikolic, bosanski Srbin osumnjicen za ratne zlocine. Optužnica koja je podignuta 11. aprila 1994. godine tereti Nikolica da je u periodu od 3. juna do kraja septembra 1992. godine u logoru Sušica, pored Vlasenice, pocinio teške zlocine, ucestvujuci u ubistvima više od 500 Bošnjaka. Osnovna optužnica proširena je u februaru prošle godine optužbama za silovanje i seksualno mucenje, kao zlocine protiv covjecnosti. Optuženi se vec nalazi u Hagu, a datum prvog saslušanja bice naknadno odreden.

Department of State

'Miloševic, Karadžic i Mladic optuženi su od strane Medunarodnog krivicnog tribunala Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju za zlocine protiv covjecanstva, ukljucujuci ubojstva i silovanja na tisuce nedužnih civila, mucenja, uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce, obijesno razaranje privatne imovine i uništavanje svetih mjesta. Mladic i Karadžic su, takode, optuženi za genocid. Kako Miloševica, Karadžica i Mladica dovesti pred lice pravde? Vlada Sjedinjenih Americkih Država nudi nagradu od 5 milijuna americkih dolara za informacije koje bi dovele do premještaja ili do osude od strane Medunarodnog krivicnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, bilo kojeg od spomenutih pojedinaca ili bilo koje druge osobe optužene od strane Medunarodnog tribunala.' Ovako je otprilike srocena potjernica za tri najtraženija covjeka na svijetu. Uz nezaobilazne fotografije nalaze se i najosnovniji podaci o optuženima. Kako je medunarodna zajednica svjesna da optuženi ratni zlocinci imaju citavu armiju tjelesnih cuvara, sasvim je izvjesno da bi njihovo direktno uhicenje izazvalo i velike žrtve vojne komponente same medunarodne zajednice. Zbog toga su u Stejt Departmentu odlucili da u opcu hajku ukljuce i javno mnijenje, jer svaka osoba licnim angažmanom može na razne nacine pomoci hapšenju spomenute trojke. Pet miliona americkih dolara više su nego izazovan motiv. Tako se na ovom sumornom i oduvijek nestabilnom dijelu Balkana oživljava vec davno zaboravljeni duh dobrog starog Divljeg zapada. Ogromnim nagradnim fondom traži se moderna verzija Vajat Erpa ili Dok Holideja. Dakle, svi vi koji volite pravdu, nemate fobiju od zelenih novcanica i u ociglednoj ste nemilosti Vlade ili Penzijsko-invalidskog osiguranja, a puni ste entuzijazma i ne nedostaje vam hrabrosti, bujrum!
Ukoliko neko od vas nešto prakticno i ucini na tom planu, ili bude posjedovao interesantne informacije, moci ce to unovciti ako se obrati na sljedecu adresu:
POST OFFICE BOX 96781 Washington, D.C.
20090-6781 U.S.A.

Sretno !!!

OSCE i OHR

Opcenski izbori održani 8. aprila pod pokroviteljstvom medunarodne zajednice završeni su. Na njima su biraci, barem ono malo što je izašlo, izrazili svoju politicku volju. Dakle odziv na glasanje bio je katastrofalno loš. Bilo je više razloga. Kretali su se od opceg nepovjerenja glasaca koji poput Halida Bešlica ne vjeruju više nikome, pa do izuzetno loše organizacije OSCE-a. Rezultati su manje-više ocekivani. Od onog što bi bilo bitno spomenuti je progresija popularnosti vec davno zaboravljenih drugova i drugarica u bošnjackom birackom tijelu. Kod druga dva naroda ubjedljivo je pobjedila krajnja desnica. Izbori su, uglavnom, protekli bez incidenata. Sa izuzetkom jednog birackog mjesta na kojem se 'neovlašteno pojavila krava'. Predsjednik izborne komisije je burno reagovao, tako što je izvadio pištolj i na licu mjesta strijeljao nesretnu kravu! Ljudskih žrtava, na srecu, nije bilo.

Medutim, nacin na koji su protekli izbori i ono što se dešavalo neposredno poslije izbora nikako ne može dobiti prolaznu ocjenu. Ogroman broj gradana nije ni obavio svoju gradansku dužnost jer se njihova imena uopce nisu nalazila na birackim spiskovima. Osim toga, zacuduje i prepotentno ponašanje i nedostatak transparentnosti OHR-a i OSCE-a. Prebrojavanju glasova nisu prisustvovali stranacki promatraci, a za preciziranje konkretnih rezultata cekalo se kao da je u pitanju kinesko glasacko tijelo. Iako je poznato da su ovo cetvrti izbori po redu od završetka rata i da OHR i OSCE posjeduju najsavremeniju tehniku za ove svrhe, ostaje nepoznanica zašto se toliko cekalo, kako na rezultate u zemlji tako i na one iz dijaspore.

To je nekim stranama poslužilo kao dobar aegument da su u pitanju neke zakulisne igre medunarodne zajednice. Mnogi postavljaju pitanje same svrhe održavanja proteklih opcinskih izbora. Izbjeglice se ne vracaju, a Medunarodna zajednica osim verbalnog zalaganja ne cini ništa konkrtnije za njihov povratak. U tome možda i leži razlog lošeg odziva dijaspore na opcinskim izborima. Statistika kaže da na izbore nije izašlo ni 30 posto potencijalnih biraca. Još, ako tome dodamo i loše postavljenu i nadasve sumnjivu privatizaciju, onda se može samo konstatovati da se i medunarodna zajednica uklopila u našu radikalnu politicku atmosferu za koju ni najveci vizionari ne znaju kuda vodi i kako ce sve to na kraju završiti.